Studenti se žale na diskriminaciju od strane kolega i profesora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Skoro svaki četvrti student na austrijskim visokim školama imao je iskustva s diskriminacijom, pokazala je studija Instituta za više studije.

Studija je pokazala da je 23 posto imalo iskustva s diskriminacijom. Natprosječno često su diskriminacijom pogođeni studenti umjetničkih fakulteta (32 posto), rjeđe oni na visokim strukovnim školama (17 posto). Ukupno 72 posto je također navelo da nije nigdje prijavilo ove slučajeve.

Za potrebe ove studije je krajem 2014. godine urađeno je online anketiranje 3.660 studenata na fakultetima i strukovnim školama. Žene (27 posto) se osjećaju češće diskriminirane nego muškarci (18 posto), lezbijke, homoseksualci, biseksualci i transrodne osobe (31 posto) što je također učestalije od prosjeka.

Kada je riječ o strancima, osobe iz zemalja izvan Europske unije (EU) točnije njih 42 posto je imalo iskustva s diskriminacijom što je češće nego što to doživljavaju studenti iz Njemačke (32 posto).

Autori studije su se koncentrirali primarno na diskriminaciju na osnovu roda i porijekla. Pokazalo se da se diskriminacija doživljava najčešće na predavanjima (14 posto) zatim u radnim grupama (pet posto) odnosno prilikom ispita (četiri posto).

Pokazalo se da se diskriminacija doživljava najčešće od drugih studenata i nastavnika, o čemu je posvjedočilo po dvanaest posto u oba slučaja. Izuzeci su studenti umjetnosti koji se nadprosječno često osjećaju diskriminiranim od svojih predavača, dok studenti stranci na svim visokoobrazovnim ustanovama osjećaju na svojoj koži diskriminaciju prvenstveno od drugih studenata.

Najčešće forme diskriminacije su verbalni napadi ili dvosmislene šale (deset posto), pripisivanje nesposobnosti i stereotipizacija (također deset posto), upotreba diskriminirajućih pojmova (osam posto) i nejednaka preraspodjela resursa (sedam posto).

Fizičko nasilje se dogodilo u slučaju jednog posto, a deset posto žena i tri posto muškaraca se osjetilo diskriminiranim čisto na osnovu svog pola.

Autorica studije Berta Terzieva je rekla da se osjećaj diskriminacije razlikuje od osobe do osobe i od struke do struke.

Veća pogođenost na univerzitetima umjetnosti ima veze s velikim udjelom žena i stranaca kao i manjim grupama na njima, te je zato prisutna i diskriminacija od strane predavača.

Predavači obično diskriminiraju studente na osnovu roda, dok diskriminacija u odnosu na porijeklo se više dešava od drugih studenata. Svakako je svaki deseti student naveo da bi manji udio stranaca bio bolji za klimu na fakultetima, dok se četvrtina založila za ograničeni pristup stranaca na visokim školama.