Krijesnice ljetnog neba
Suze svetog Lovre bit će vidljive od 11. do 13. kolovoza
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kao i svake i ove godine bit ćemo u prilici golim okom na noćnom nebu promatrati poznati meteorski roj Perzeida poznat i pod nazivom Suze svetog Lovre. Bit će vidljiv od 11. do 13. kolovoza, od četvrtka do subote.
O posebnostima ovogodišnjih Perzeida i utjecaju gravitacije Jupitera na njihovu stazu za Agenciju Anadolija govorio je voditelj Planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu Anto Radonić.
Najbolje vrijeme za promatranje Perzeida bit će između 11. i 13. kolovoza, od četvrtka do subote, iako se ti meteori u manjoj mjeri pojavljuju od 23. srpnja do 22. kolovoza. Zemlja u ovom razdoblju prolazi kroz oblak sitnih čestica i bit će moguće vidjeti nekoliko desetaka tih čestica u jednom satu, i to u idealnim uvjetima.
Idealni uvjeti su, kaže Radonić, dobra vidljivost, tamno nebo, pozicija za promatranje izvan grada i daleko od onečišćenja gradskom svjetlošću te čista atmosfera da bi se mogli vidjeti i meteori slabijega sjaja.
Promatranje neba od pola noći do svitanja dat će veći broj uočenih Perzeida. Meteori se promatraju golim okom, gleda se cijelo nebo, stoga treba izabrati mjesto sa pogledom na sve strane svijeta.
”Jer, iako ti meteori dolaze iz smjera zviježđa Perzej, mogu se pojaviti na bilo kojoj strani“, kaže Radonić.
”Zemlja prolazi kroz stazu kojom se kreću čestice zaostale od kometa Swift-Tuttle, kometa koji je stoljećima prolazio ovim dijelom Sunčeva sustava, tako da su se čestice raspršene sa jezgre kometa rasprostle po cijeloj stazi. Nemoguće je predvidjeti gdje je njihova gustoća najveća“, poručuje Radonić, inače stručnjak za astronomiju i astronautiku.
Čestice koje će izgarati su velike do nekoliko milimetara, rijetke su do centimetra u promjeru i nema većih komada koji bi stigli do površine zemlje.
Te male čestice vrlo brzo sagore u atmosferi Zemlje, poručuje Radonić.
Meteori koji su nastali od većih čestica su jako sjajni i ostavljaju ionizirani zrak sličan dimu koji ostane neko vrijeme u atmosferi, a većina ih izgara od 100-tinjak do ispod 80 kilometara visine. Toliko su mali da se ne mogu vidjeti niti radarom.
Komet Swift-Tuttle obiđe Sunce jednom u 130 godina, zadnji put je primijećen 1992. godine, a ponovo će biti tek u sljedećem stoljeću u ovom dijelu Sunčevog sustava.
Radonić pojašnjava kako većina kometa ima pravilnu stazu u obliku izdužene elipse.
”Upravo prije 22 mjeseca, planet Jupiter je prošao nedaleko od staze ovog kometa. Vjeruje se da su ove sitne čestice, uslijed djelovanja gravitacije Jupitera, skrenule sa uobičajene staze preko milijun kilometara. Mogući efekat je da će grupa čestica biti bliže Zemljinoj stazi, što bi se možda moglo vidjeti po većem broju Perzeida“, najavljuje Radonić.
Očekivani mogući maksimum meteora je 12. kolovoza u sedam sati ujutro, kada je u našim krajevima već dan.