Traži se uzrok sve većeg broja raka u HNŽ-u

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnik u Skupštini HNŽ-a Amer Zagorčić pokrenuo je pitanje o broju kancerogenih oboljenja kod stanovništva. Oboljelih je, tvrdi, sve više, pa je krajnje vrijeme da se poduzmu aktivnosti koje će otkriti uzroke i popraviti zdravstvenu sliku građana, objavila je Federalna televizija.

No, napraviti takvo nešto bit će teško, s obzirom na rascjepkan zdravstveni sustav i nepostojanje registra oboljelih.

Priču o zdravstvenom stanju građana, kaže, pokrenuo je zbog sve češćih saznanja o oboljelima od karcinoma.

"Treba vidjeti da li je to stanje i u drugim sredinama u BiH ili mi imamo određeni problem, kako bi se moglo preventivno djelovati i otkriti uzroke", objašnjava Zagorčić.

Zdravstvena slika ove ne odstupa od one u drugim županijama, odnosno u cijeloj zemlji i okruženju, kažu u županijskom Zavodu za javno zdravstvo. Karcinomi su među najzastupljenijim oboljenjima. Prednjače karcinom pluća, dojke, u posljednje vrijeme i prostate. Broj oboljelih se povećava.

Kako navodi Eniz Čolaković, direktor Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, prošle godine je na području županije registrirano 905 oboljelih od karcinoma - 2013. godine bilo je 748 oboljelih.

Genetika i rizični faktori suvremenog načina života – glavni su uzročnici oboljenja. Na pitanje da li možda voda, tlo i zrak imaju udjela u tome, stručnjaci ne mogu sa sigurnošću odgovoriti.

"Za to bi trebala da postoje odgovarajuća ispitivanja - mislim da prehrana na području naše županije dosta dovodi do povećanja broja malignih neoplazmi", ističe Čolaković.

Za takva ispitivanja treba novac i registar oboljelih, kojeg Federacija nema. Problem nepostojanja, kažu u federalnom Zavodu za javno zdravstvo, jesu nepotpuni podaci s terena, javlja Federalna.

"Kvaliteta popunjavanja obveznih obrazaca koje dobijamo s terena – iz javnih i privatnih zdravstvenih ustanova - dosta je loša", naglašava Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

U Zavodu za javno zdravstvo HNŽ tvrde – njihovi su podaci s terena, barem u posljednjih pet godina, veoma pouzdani. Čini se da je najlošija komunikacija između zdravstvenih institucija. Statistike o karcinomu se očito gube u rascjepkanom zdravstvenom sustavu, pa oboljelima i građanima općenito ostaje samo nagađati šta je uzrok oboljenja.