Tvrdnje da je proljetni otrov zmije najopasniji su samo priče

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stručnjaci još od početka proljeća upozoravaju sve koji borave u prirodi na oprez, jer se zmije u travnju i svibnju bude iz zimskog sna, a velike vrućine te nedovoljno hladna zima pogoduje najezdi zmija, čemu smo bili svjedoci i prošle godine na području Hercegovine.

''Što se tiče najezde zmija za sada nemamo nekih pritužbi od ljudi. Ovisno od prethodne zime, je li bila topla ili hladna i ljeta koje je pred nama ovisi koliko će biti povoljna godina za zmije. Također populacija zmija zavisi i od same populacije žaba, guštera, ptica, malih sisavca i kukaca jer im je to lanac ishrane'', govori za Bljesak.info veterinar Igor Jedvaj.

Tvrdnje da su zmije najotrovnije sada, kada izbacuju prve otrove, kako nam potvrđuje Igor, su samo priče, zmije su u proljeće najagresivnije zbog parenja a na području Hercegovine imamo dvije vrste zmija otrovnica.

''Zmije uglavnom žive samotnim životom i okupljaju se u veće skupine samo tijekom hibernacije, zimskog sna, i u razdoblju parenja. Na našem području imamo najveću europsku zmiju - Poskoka. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Boja tijela varira u zavisnosti od prebivališta i ide od svijetlo sive do crvenkasto smeđe. Također, druga vrsta koju možemo pronaći kod nas jeste Crna šarka. To je potpuno crna zmija koja naseljava planinska područja, ali i nešto niže nadmorske visine'', objašnjava Igor.

Zmije rijetko napadaju ljude, pogotovo ako ih čovjek ne izaziva, ali oprez je nešto bez čega ne smijete krenuti u prirodu. U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunčaju na takvim mjestima.

''Pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite nogu od ugriza. U šetnji treba paziti da se ne staje na nepregledna mjesta, da ih se ne dodiruje rukama, a prije odmora treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti. Pri susretu sa zmijom otrovnicom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost, najmanje dva metra, te udaljiti malu djecu i kućne ljubimce ako ih ima. Zmiju otrovnicu treba poštovati i zaobići, ako je moguće, ili je zaplašiti udarcima o tlo'', ističe veterinar te dodaje kako zmije izrazito dobro osjete vibracije tla.

Kada govorimo o napadu, zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu, pa se često događa da s obrambenim ugrizom uopće ne ispuste otrov. Tada je slučaj o „suhom ugrizu'', no kada je riječ o otrovnom ugrizu savjetuje se sljedeće.

''U slučaju otrovnoga zmijskog ugriza, ne pokušavajte zmiju ubiti ili uhvatiti, kako bi se ponijela u bolnicu s ozljeđenikom, jer bi pri tome još koga mogla ugristi. Liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točna determinacija vrste nije potrebna jer se za ugrize svih naših tzv. europskih zmija otrovnica primjenjuje jedinstven protuotrov '', govori veterinar.