U 2016. svijet se gušio u rekordnih 45 milijuna tona e-otpada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Elektronički svjetski otpad u 2016. dosegnuo je rekordnih 45 milijuna tona, ili osam posto više u odnosu na zadnje procjene, a među sirovinama ugrađenima u odbačene televizore, mobitele i druge slične proizvode ima i plemenitih metala poput zlata, bakra i platine, stoji u UN-ovoj studiji.

Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela do hladnjaka pridonosi povećanju količina e-otpada, pojam koji pokriva sve uređaje rade na bateriju ili struju.

U odnosu na 2014., kada su procijenjene količine iznosile 41 milijun tona, elektronički otpad u 2016. narastao je za 8 posto, stoji u studiji koju su izradili Sveučlilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association).

Vrijednost sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. procjenjuje se na 55 milijarda eura, a taj otpad uključuje metale kao što su zlato, srebro, platina, bakar i paladij, piše Hina.

Međutim, dokumentirano je prikupljanje i recikliranje samo 8,9 milijuna tona u 2016., a većina e-otpada završila je na smetlištima iako recikliranje takvih uređaja donosi znatnu gospodarsku dobit.

Još je šokantnije to što se samo 20 posto tog otpada službeno prikuplja i reciklira, kaže Ruediger Kuehr, voditelj Programa za održivi razvoj na UN-ovu sveučilištu.

Očekuje se da će e-otpad narasti na 52,2 milijuna tona u 2021. godini, stoji u studiji.

Kina je u 2016. bila najveći izvor elektroničkog otpada, 7,2 milijuna tona, a slijede je Sjedinjene Države.

U izvješću se navodi da mnogi ljudi bacaju stare gadgete kako bi kupili naprednije modele, ali i zato što popravak primjerice tostera ili pametnog telefona stoji više nego kupnja novog.

Mnogo se raspravlja o kulturi društva koje odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji govori 'bolje novo kupovati nego staro prepravljati', stoji u izvješću.

Kuehr drži zapanjujućom činjenicu da su su postoci recikliranja e-otpada tako niski s obzirom na to da da su u 67 zemalja koje obuhvaćaju dvije trećine stanovništva na snazi zakoni o zbrinjavanju elektroničkog otpada..

Australija i Novi Zeland proizveli su najveće količine e-otpada po stanovniku - 17,3 kilograma svaki, ali je samo oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano, piše Hina.

Europa je vodeća u svijetu po prikupljanju otpada, oko 35 posto.

Kuehr je pozvao potrošače koji kreću u kupnju darova za Božić da vode računa o recikliranju. Za Božićne darove sve se više i više nude uređaji na bateriju ili utikač... a to povećava planinu elektroničkog otpada, rekao je.