U Mostaru predstavljen najstariji zakon o slobodi tiska

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U demokratskom prostoru koji se smanjuje, sloboda govora i pristup informacijama važniji su nego ikad. Veleposlanstvo Švedske u Bosni i Hercegovini u Mostaru je obilježilo 250. godišnjicu Zakona o slobodi tiska u Švedskoj - prvog zakona u svijetu koji podržava slobodu informacija i slobodu tiska.

U svrhu obilježavanja ove godišnjice organizirana je diskusija i izložba tijekom četvrtka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Nj.E Anders Hagelberg, veleposlanik Švedske u BiH, doc.dr. sc. Ilija Musa, pročelnik Studija novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i doc.dr.sc Dijana Gupta, profesor na Studiju komunikologije Fakulteta humanističkih nauka univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru, obratili su se prisutnim prigodnim govorima.

"Informacije su veoma koristan instrument za promjenu. Otvoreno društvo sa pristupom informacijama i slobodom govora ima potencijal za promjenu, ono građanima i građankama nudi priliku da pozorno prate rad onih koji su na vlasti – razvoj se može odvijati u pravcu stvaranja ravnopravnijeg i pravednijeg društva", kazao je veleposlanik Anders Hagelberg.

Sudionici panel diskusije o slobodi izražavanja i pravu na pristup javnim dokumentima bili su Staffan Dahllöf, novinar i ekspert za slobodu informacija iz Švedske, Milena Mastalo iz organizacije Transparency International, Selma Ucanbarlić iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Josip Tomičić, dužnosnik za odnose sa javnošću u Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta FBiH i Velimir Begić, glavni urednik Radija Plus i novinar 24 sata (Hrvatska) i Radiopostaje Mir Međugorje.

"Pravo na pristup informacijama garantirano je Ustavom kao temeljno pravo u okviru prava na slobodu izražavanja. Za to pravo se mora neprestano boriti. Transparency International u BiH duboko je uključen u poboljšanje institucionalnih reakcija na pravo građana na informaciju", rekla je Milena Mastalo, Transparency International u BiH.

"Mediji danas idu pod ruku svakom društvu pa tako i demokratskom, međutim internet je srušio sve granice i teško da se više mogu raditi cenzure te da se mogu informacije kontrolirati, ali važno je da javnost bude medijski pismena kako bi mogla dešifrirati informacije koje se plasiraju", istaknula je Gupta.

Diskusija je bila fokusirana na slobodu tiska i slobodan pristup informacijama, šta ove slobode danas predstavljaju za Švedsku i kako se slične prakse mogu primijeniti u Bosni i Hercegovini. Analizirajući švedsku praksu govornici su nastojali pronaći rješenja za specifične izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava po pitanju slobode informacija u svjetlu budućeg puta ka EU integraciji.

Izložba koja je postavljena na Filizofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru prikazuje nastajanje Zakona o slobodi tiska, kao i inovacije, događaje, te ljude koji su oblikovali slobodu izražavanja u Švedskoj od kraja 1700. godine do danas.