Senzacija
U svemiru pronađen prakisik
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Znanstvenici su objavili da su otkrili velike količine kisika na kometi 67P/ Čurjumov-Gerasimenko (Churyumov–Gerasimenko), koja je u kolovozu proletjela pored Sunca s europskom sondom Rosettom u svojoj pratnji.
''Otkriće, opisano kao veliko iznenađenje, moglo bi dovesti u pitanje postojeće teorije o nastanku Sunčevog sustava'', kazao je Andre Bieler sa Sveučilišta u Michiganu.
Kako prenosi Tanjug, mjerenja koje je obavila Rosetta ukazuju na to da su molekule kisika u oblaku plina kojim je obavijana kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko postojali "prije ili za vrijeme" njezinog nastanka.
Ovi podaci bi mogli utjecati na naše shvaćanje kemije formiranja Sunčevog sustava prije nekih 4,6 milijardi godina.
"Vjerujemo da je ovaj kisik praiskonski, odnosno da je stariji od Sunčevog sustava", istaknuo je Bieler.
Putting things into perspective with ground-based images of the comet: one dot represents the centre of Comet 67P/C-G, the other Rosetta when it was on its 1500 km 'far' excursion last month!
Posted by Rosetta Mission on Wednesday, October 28, 2015
Znanstvenici su dosad smatrali da nema kisika (O2) na kometama kao što je 67P/Čurjumov-Gerasimenko koja je predmet intenzivnog proučavanja i istraživanja europskog svemirskog robotskog laboratorija.
Budući da se lako miješa s drugim elementima, znanstvenici su vjerovali da kisnik ne može "preživjeti" tako dugo razdoblje u čistom stanju, navela je Kathrin Altwegg sa Sveučilišta u Bernu, jedna od autora studije objavljene u časopisu Nature.
"Dokaz o kisiku kao drevnoj tvari lako može diskreditirati pojedine teorijske modele nastanka Sunčevog sustava", istaknula je.
Kometu tijekom putovanja kroz svemir u stopu prati sonda Rosetta čija je povijesna misija da otkrije tajnu porijekla života na Zemlji.
Znanstvenici, naime, vjeruju da su komete "posijale" život na Zemlji.
Oni su tijekom nekoliko mjeseci pratili koncentraciju kisika u vodi na kometi kako bi vidjeli hoće li se molekule plina raspršiti pod udarom solarnih vjetrova. To se nije dogodilo, čime je dokazano da se kisik nalazi u samoj kometi, a ne samo oko njezine površine.
Vodeće teorije prepostavljaju da je Sunčev sustav nastao u kaotičnom miješanju tvari koja je lebdjela u pravcu i iz pravca tek nastalog Sunca.
Čiste, ledene čestice kisika ne bi opstale u tako nasilnom okruženju, smatraju istraživači i zaključuju da je cijeli proces morao biti "nježniji".
Molekule kisika su dosad pronađene svega dva puta u Sunčevom sustavu izvan zemljine astmosfere i to na ledenim mjesecima Jupitera i Saturna, ali nikada na kometi.
Novi podaci koje je sonda Rosetta prikupila sugeriraju da prisustvo vode na kometama predstavlja prije pravilo, nego li izuzetak, kazali su znanstvenici.
Molekule kiseonika su četvrti najčešći plin otkriven u ostacima magličastog ovoja komete.
Njihovo prisustvo, kazala je Altwegg, nam ne govori o porijeklu života na Zemlji, ni o njegovom mogućem prisustvu na nekom drugom mjestu u svemiru.
U slučaju egzoplaneta, "kombinacija O2 i metana uzimana je kao znak mogućeg postojanja života", rekla je.
"Na kometi imamo i jedno i drugo, ali ne i život. Što znači da kisik možda i nije najbolji biopotpis", zaključila je Altwegg.
