Venezuela prva andska zemlja koja je ostala bez ledenjaka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nastajali su i oblikovali se stoljećima, a u nešto manje od 50 godina sada su trajno nestali. Venezuela je prva andska zemlja koja je izgubila sve svoje ledenjake.

Ova država u Južnoj Americi imala ih je šest ukupne površine od 1000 četvornih kilometara - svi su se otopili. Krasili su planine Sierra Nevada, koje lokalno stanovništvo povezuje s mitskim bijelim orlovima. Sada su svedeni na puke komade leda koji više niti ne ispunjavaju uvjete da budu klasificirani kao ledenjaci.

Prema Geološkom institutu Sjedinjenih Država (USGS), ledenjaci obično postoje tamo gdje su prosječne godišnje temperature blizu točke smrzavanja, a zimske oborine rezultiraju velikim nakupljanjem snijega.

Važno je pritom da temperature u ostatku godine ne budu biti toliko visoke da otope snijeg od prethodne zime. To je jedini način na koji ledenjaci mogu rasti i biti očuvani. To nije uspjelo, čak ni s legendarnim ledenjakom Humboldt, piše Bild.

Pet ledenjaka u Venezueli već je nestalo do 2011., a samo ledenjak Humboldt – poznat i kao La Corona u Nacionalnom parku Sierra Nevada – odolijevao je visokim temperaturama. 

"Humboldt je zahvatio proces erozije koji se neprekidno odvija godinama", kaže Alejandra Melfo, astrofizičarka sa Sveučilišta Universidad de los Andes u Méridi, u intervjuu za Noticias Telemundo.

Također u prosincu prošle godine, venecuelanska vlada organizirala je da se ledenjak Humboldt prekrije geotekstilnim pokrivačem u nadi da će ga izolirati i zaštititi, ali bez uspjeha.

"Naši tropski ledenjaci počeli su nestajati 1970-ih i njihova odsutnost je primjetna. To je jako tužno i jedino što možemo učiniti je iskoristiti njihovu ostavštinu da pokažemo djeci koliko je lijepa bila naša Sierra Nevada."

"Ovo je kraj ciklusa ledenog doba. A u međutropskim zonama, tj. ispod 5000 metara, gotovo svi ledenjaci su nestali", kaže Maximiliano Bezada, geolog sa Sveučilišta u Minnesoti, prenosi Bljesak.info.

"Slučaj Humboldtovog ledenjaka bio je ikoničan jer se nalazio na 4800 metara nad morem, a ipak je postojao dosta dugo, a to je klimatska anomalija."

Istraživanje provedeno u proteklih pola desetljeća pokazalo je da se ledenjački pokrivač u Venezueli između 1953. i 2019. smanjio za 98 posto. Stopa gubitka leda naglo se ubrzala nakon 1998., dosegnuvši vrhunac od oko 17 posto godišnje od 2016. nadalje.

Sama La Corona prostirala se 1998. na oko 0,6 četvornih kilometara, ali se smanjila do te mjere da je već bila na rubu gubitka statusa ledenjaka 2015. godine. 

Znanstvenica Melfo: "Venezuelanski glečeri nisu prvi koji su nestali. Neki su također nestali u Kolumbiji i drugim zemljama. Venezuela ih je imala samo nekoliko, svi u Sierra Nevadi. Vidjela sam kako nestaju ledenjaci Pico La Concha i Pico Bolívar. Zato je Venezuela prva zemlja u kojoj više nema glečera".

Ona također kaže da je brzina kojom se ledenjaci tope dokaz klimatskih promjena.

"Međutim, ovo nije ništa novo. Ledenjaci su počeli nestajati davno, ali se brzina promijenila zbog visokih temperatura", rekla je Melfo.

"Osim ledenjaka, vidimo brze promjene u sastavu vrsta, biljaka i životinja, i to je dokumentirano. Poricanje klimatskih promjena postalo je vrlo opasna stvar za sve."

I najoptimističniji znanstvenici očekuju da će se zadnji ostaci leda otopiti kroz četiri do pet godina, a ogoljele stijene na više od 4000 metara visine već preuzimaju ptice, mahovina i lišajevi. No, i ti su životni oblici u opasnosti zbog nedostatka kisika na tim visinama.