Virtualno nasilje u BiH je i dalje tabu tema

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iskustva djevojčica, djevojaka i žena s tehnologijom koja je transformirala i revolucionalizirala društvo i postala nezaobilatan aspekt ljudskog života trebala bi biti jednako iskustvu bilo koje druge osobe.

Ipak, činjenica je da je upravo njihova sloboda u takvom slojevitom okruženju iznimno narušena, pokazalo je prvo istraživanje u Bosni i Hercegovini koje je provela organizacija One World Platform, a koje se bavi tematikom ženskih prava i sigurnosti na internetu, piše agencija Anadolija.

U istraživanju se upozorava na odsustvo reakcije državnog sustava, ali i na činjenjicu da društvo reagira brzo i virtualno, tako da se osobe koje prolaze nasilje, suočavaju ne samo s počiniteljima, već i sa čitavim zajednicama online "publike" koja komentirira, osuđuje ili jednostavnim klikom postaje dio voajerskih pratitelja virtualnog nasilja.

Usprkos dokazima, postoji vrlo malo govora o ovoj temi kao i samog priznavanja virtualnog nasilja kao oblika nasilja nad ženama od strane država, međuvladinih institucija i drugih aktera odgovornih za zaustavljanje nasilja nad ženama, naveli su iz organizacije.

Belma Kučukalić, koordinatorica programa Ženska prava, koja je radila na istraživanju, istakla je u razgovoru za AA da je digitalno nasilje i dalje tabu tema u BiH, budući da takav vid maltretiranja ljudi ne prepoznaju kao nasilje, već kao izolirani slučaj.

"Jedno od najvažnijih zaključaka našeg istraživanja jeste to da digitalno nasilje itekako postoji u BiH i u regiji kao i da se o tome ne priča i da se digitalno nasilje i dalje tretira kao tabu tema. Budući da se ne govori o tome, trenutak kada djevojka ode u policiju ili se obrati nekom to se tretira kao izolirani slučaj i najčešće joj se govori da se povuče iz online prostora, da obriše svoje profile na društvenim mrežama, da promijeni svoj broj telefona i na taj način se kratkoročno govori o zaustavljanju i rješavanju tog problema. Dugoročno, također jedna od vrlo važnih stvari istraživanja je da se osjeti potreba za zakonom koji se zaista bavi digitalnim nasiljem kao takvim", kazala je Kučukalić.

Prijetnje i uvrede putem SMS-a i e-maila, objavljivanje uvredljivog sadržaja, krađa identiteta, otimanje blogova žrtvama i nadopunjavanje uvredama i seksualnim sadržajima tek su neki od alata za tiho i trajno maltretiranje.

Za razliku od fizičkog, onaj virtualni traje u svako doba, na svakom mjestu, velikom brzinom. U tom smislu, Kučukalić je istakla da čak i kada ne dobije poruku, žrtva strepi u neizvjesnom iščekivanju novih.