suvremena znanost
Vladimir Paar u Mostaru: Vjera i znanost više nisu u sukobu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Razvoj suvremene znanosti otvorio je prostor za suradnju vjere i znanosti i one danas nisu u sukobu, kazao je akademik Vladimir Paar na predavanju "Znanost i vjera" održanom u petak navečer u Mostaru.
"Brzim razvijem znanosti veza između religije i znanosti se mijenja. U 19. stoljeću vjera i znanost bile su dobrim dijelom u sukobu, ali kako je znanost napredovala odnos se mijenjao i prelazio u komplementarnost. Tako se danas vjera i znanost sve više slažu", smatra Paar.
Po njegovim riječima, s pojavom kvantne fizike i determinističkog kaosa koji postavljaju definitivne granice mogućnosti ljudske spoznaje, otvara se više prostora za suradnički prostor znanosti i vjere.
"Osim toga, najveći znanstvenici svih vremena, kao što su Einstein ili Newton, smatrali su da su znanosti i vjera u bliskoj vezi i da su komplementarne. Oni su smatrali da se ne može razumjeti nastanak tako savršenih prirodnih zakona bez nekog tvorca. Kako je Einstein rekao, svako istinsko bavljenje znanošću vodi prema bogu", kazao je hrvatski akademik.
Među današnjim znanstvenicima, kazao je Paar, veliki je broj onih koji imaju mišljenje slično njegovom.
‘’Surađivao sam sa nekoliko stotina vrhunskih znanstvenika i svi su bili sličnog mišljenja o komplemetarnosti vjere i znanosti. Ako ste umjetnik možete kreirati ali mozete biti i reproduktiavac i ponavljati ono što su već drugi napravili. Stavovi i jedne i druge grupacije u znanosti su različite. Oni koji dubinski ulaze u znanost svi ovako misle’’, rekao je Paar uoči samog predavanja.
Dodao je kako mišljenje da je svemir nastao sam po sebi, iz ničega, u suštini, i nije toliko različito od vjerovanja u postojanje tvorca.
Zasigurno najpopularniji znanstevnik u Hrvatskoj ističe kako je ljudski mozak kompliciraniji nego što mi to možemo zamisliti, nego svi kompjuteri svijeta zajedno, te da samo tumačenje tog se nije samo od sebe dogodilo.
‘’Najsloženiji sustav u cijelom svemiru je čovjek, ljudski genom, ljudski mozak, a kad to malo zagrebete, i pogledate šta se događa morate se čuditi. Svatko tko sam pokuša nešto stvoriti taj se počinje čuditi, počinje se diviti. To je kao umjetnički doživljaj. Svatko tko ima sumnje savjetujem mu da prvo proba aktivno rasčistiti sa determinističkim kaosom i raditi sa zakonima fizike na konkretnim problemima, recimo neka uzme ljudski genom i ljudski mozak, i svatko tko u to uđe će se ubrzo nakon toga samo čuditi i diviti’’, ističe akademi Paar i ukazuje na riječi Albera Einsteina kako trebamo postati svjesni nekog uma koji je daleko iznad svega sto čovjek može i diviti se tom umu .
Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU „Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja“. Akademik Paar već dugo sudjeluje u javnim medijima na popularizaciji znanosti (fizike, biofizike, energetike, fizike klimatskih promjena, znanstvene interdisciplinarnosti, veze prirodnih i humanističkih znanosti, odnos znanosti i vjere).
Zadnjih je godina u javnosti često kritički istupao prema raširenom vjerovanju i znanstvenim istraživanjima koja upozoravaju na opasnost od globalnog zatopljenja i time izazivao kontraverze. U tim istupima upozoravao je na moguću fazu jakog zahlađenja i mini ledenog doba. Po tim navodima, to se očekuje otprilike 2060., plus minus 11 godina. Akademik Vladimir Paar kaže da je jedina dilema samo hoće li ono trajati 10-20 godina, kako kažu znanstvenici iz NASA-e, ili pak i 65-70 godina, kako tvrde ruski stručnjaci. Dodaje kako novo mini ledeno doba nije ništa novo, da je to prirodna pojava koja se već događala na Zemlji proteklih stoljeća.
