Zavrzlama sa đačkim knjižicama u HNŽ-u: Dio škola ih naplaćuje, a imaju i rok trajanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon sedam godina borbe djeca koja se obrazuju po hrvatskom nastavnom planu i programu u devetogodišnjim školama su počela dobivati prve đačke knjižice u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, piše Večernji list.

I ta bi činjenica sama po sebi bila dovoljna da popuni preostali dio police s bosanskohercegovačkim apsurdima. No, za novo iznenađenje su se pobrinule obrazovne vlasti zajedno sa školskim ustanovama, pa su uveli pravi sustav diskriminacije, a ne zna se pouzdano koliki će rok trajanja biti ovih novih knjižica.

'Rok trajanja'

Naime, prema navodima roditelja, u pojedinim školama se naplaćuju đačke knjižice, dok ih u drugima dobivaju posve besplatno. To, pak, najbolje objašnjava nepostojanje sustava, kriterija i prepuštenost samovolji pojedinih škola, ali i institucija vlasti koje nisu jasno propisale na koji će se način ove isprave dijeliti.

Tako je, primjerice, u I. osnovnoj školi u Mostaru za đačke knjižice roditeljima naplaćivano 5,5 maraka. Istodobno, u pojedinim školama u Mostaru su besplatne, u školi na Čerinu se također ne naplaćuju, dok se primjerice u školama na području Čapljine i Neuma za jednu knjižicu plaća 2,5 maraka.

Uz to, javile su se nedoumice i oko toga hoće li nove knjižice vrijediti jednu ili više godina ili će se morati ponovno kupovati budući da se u pravilniku o sadržaju i načinu vođenja pedagoške dokumentacije i evidenciji u HNŽ-u navodi kako će ove isprave vrijediti tek jednu školsku godinu, piše Večernji list.

Besplatno obrazovanje

To je objavljeno u Službenim novinama HNŽ-a u svibnju. U Udruzi roditelja 'Naša djeca' iz Mostara ranije su zatražili odgovore Ministarstva da se objasni na temelju kojih propisa je donesena odluka o naplaćivanju školskih knjižica s obzirom da je osnovnoškolsko obrazovanje obvezno i besplatno.

No, odgovor još nisu dobili. Iz ove udruge ocijenili su sramnim što se čak sedam godina moralo čekati na dobivanje đačkih knjižica te da sada ne postoje jasni kriteriji kako se dijele, hoće li uopće vrijediti.

Učenici koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku godinama su bili diskriminirani jer nisu imali svjedodžbe ili knjižice o završenome razredu zbog prijepora hrvatskih i bošnjačkih političara.