Zbog duljeg radnog vijeka sve više radnika imat će Alzheimerovu bolest

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tvrtke bi trebale razmisliti o tome da na radnom mjestu zadrže ljude u početnim fazama demencije ili Alzheimera jer su oni vrijedan izvor znanja i iskustva, piše BBC.

Kada je jedan od djelatnika, operater u kompaniji Saskatchewan u Kanadi, počeo pokazivati znakove Alzheimerove bolesti sredinom svojih pedesetih godina, njegov je šef zaključio da može predstavljati sigurnosni rizik. Znali su da više ne može biti odgovoran za turbine, generatore, bojlere i drugu opremu.

Međutim, SaskPower ga nije umirovio. Tvrtka je znala da on bez obzira na bolest ima iza sebe 30 godina vrijednog iskustva i iznimnog razumijevanja strojeva u elektrani. Umjesto umirovljenja, tvrtka ga je stavila na radno mjesto na kojem je iskoristiva njegova dugoročna memorija, a ne ona kratkoročna koja je počela blijediti.

"Naš je cilj zadržati radnike s demencijom da rade što je dulje moguće, uz određene prilagodbe", rekla je Kathy Potts iz SaskPowera. Radnik je na kraju ostao u SaskPoweru još oko pet godina nakon dijagnoze.

Širom svijeta radnici će se sve češće sretati s Alzheimerovom bolešću, koja je oblik demencije, jer generacija "baby boomera" radi dulje nego je ranije bio uobičajeni radni vijek, jer se povisuje granica za umirovljenje.

Neki radnici mogu se suočiti s Alzheimerom i u četrdesetim i pedesetim godinama, ali većina će se suočiti s demencijom u 60-tima. Alzheimerova bolest uzrokuje gubitak pamćenja i teškoće u razmišljanju, rješavanju problema ili korištenju jezika. Problemi s vremenom postaju sve teži i osobe se teško nose sa svakodnevnim životom.

Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je da 47,5 milijuna ljudi pati od demencije u svijetu, a očekuje se utrostručenje te brojke do 2050.
Stručnjaci procjenjuju da ljudi sa 65 godina ili mlađi čine između 5 i 10 posto slučajeva demencije.

Unatoč zakonima protiv diskriminacije i o zaštiti radnika s demencijom u SAD-u, Britaniji, Australiji i drugim zemljama, organizacije za Alzheimer nalaze malo tvrtki koje pomažu ljudima da ostanu na poslu. Organizacije stoga potiču tvrtke da nauče više o toj bolesti kako bi mogle prepoznati simptome te radnicima omogućiti manje zahtjevan posao, fleksibilnije radno vrijeme, te ostanak u istom odjelu s istim kolegama.

Stručnjaci kažu da je svaki slučaj ipak zaseban i da ostanak na radnom mjestu ovisi i o težini simptoma. Cilj nije bolesne ljude natjerati da rade beskonačno već im dati još neko vrijeme osjećaj produktivnosti i da sami odluče kada će otići.