Ženka morskog psa, u nedostatku mužjaka, samu sebe oplodila

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici su ostali šokirani kada je ženka zebra-ajkule donijela na svijet tri mladunčeta nakon godina provedenih u izolaciji bez mužjaka.

Dalje analize pokazale su da je ovaj morski pas, jednostavno, u nedostatku mužjaka razvio sposobnost da sve uradi sam.

Ajkula Leoni provela je 12 godina živeći s mužjakom u akvariju u Townsville u Australiji. Za to vrijeme, dobili su 24 mladunčadi. Zatim su je odvojili i stavili u zaseban tank.

Poslije četiri godine provedene bez mužjaka, Leoni je odjednom rodila tri zdrava mladunčeta krajem prošle godine. Profesorica Christine Dudgeon sa Sveučilišta ''Queensland'' u Brisbaneu prvo je posumnjala da Leoni nije možda na neki način sačuvala spermu partnera od njihovog posljednjeg odnosa i iskoristila je da oplodi svoje jajne stanice.

Testovi su, međutim, govorili potpuno drugu priču. Mladunci su nosili isključivo njen DNK materijal, što je značilo da je Leoni postigla aseksualnu reprodukciju.

''Usprkos tome što se uobičajeno reproduciraju seksualnim putem, određene vrste kičmenjaka imaju sposobnost aseksualne reprodukcije'', navode u New Scientistu objašnjavajući da postoje primjeri nekih vrsta purica, zmajeva s Komodoa, zmija i raža.

Ono što čini Leoninu situaciju potpuno jedinstvenom jeste da se aseksualna reprodukcija pojavljuje obično kod ženki koje nikada nisu imale spolne odnose. Imajući ovo u vidu, postoje samo dva dokumentirana slučaja do sada - jedne raže i jednog udava.

''Kod vrsti koje su sposobne da se razmnožavaju na oba načina, postoje brojni primjeri prelaska s aseksualne na seksualnu reprodukciju. Ipak, veoma je rijetko da se dogodi suprotno'' ističe Russell Bonduriansky, profesor sa Sveučilišta u Novom Južnom Wallesu. Znanstveno objašnjenje o tome što se točno dogodilo postoji.

Mogućnost samooplodnje postoji, ali ona je daleko od idealnog kada je u pitanju evolucija.

Stanica, nazvana polarno tijelo, vrši oplodnju jajnih stanica sa ženkinim genetskim materijalom. ''To svakako nije dobra dugoročna strategija jer smanjuje genetsku raznovrsnost i prilagodljivost'', objašnjavaju znanstvenici.