ZHŽ: Broj učenika u osnovnim školama manji za 2648

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima iz dokumenta 'Strategija razvitka Zapadnohercegovačke županije za razdoblje 2014. - 2020.', tijekom 2009. godine osnovne škole u ovoj županiji je pohađalo 10.896 učenika, a danas ih je, prema podacima Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta ZH županije, u školskim klupama 8248.

To znači da je broj učenika u osnovnim školama manje za 2648, piše Večernji list BiH. U samo godinu danja, školama je bilo skoro 1000 učenika manje.

''Tijekom 2010. godine osnovne škole u Zapadnohercegovačkoj županiji pohađalo je 9927 učenika, a 2011. ova županija je imala 9546 osnovnoškolaca'', stoji u spomenutom dokumentu.

Dok se smanjuje broj učenika u osnovnim školama, u srednjim školama na području ove županije bilježi se rast broja učenika.

''U srednjim školama na području ZH županije bilo je ukupno 4168 učenika, dok ove školske godine srednje škole pohađa 4248 učenika, piše Večernji list BiH. U okviru strukovnih škola na području Zapadnohercegovačke županije postoji čak 27 različitih zanimanja. Ipak, prema pokazateljima od prije tri godine, među učenicima je i dalje najpopularnija opća gimnazija'', podaci su koji su prikupljeni za vrijeme izrade dokumenta 2012. – 2013. godine.

''U svim gimnazijama upisano je 1726 gimnazijalaca, a u srednjim strukovnim školama ukupno 2442 učenika različitih strukovnih zanimanja'', navodi se u dokumentu strategije razvitka.
U istom dokumentu, piše Večernjak, stoji i kako je u srednjoškolskom obrazovanju županije zaposlen 261 nastavnik.

Iako škole nude velik broj zanimanja, u dokumentu strategije se upozorava kako nastavni planovi nisu usklađeni s potrebama tržišta rada, te da bi se time trebalo pozabaviti.

''Srednje škole u ZH županiji, te njihovi nastavni i školski programi su inercijom nastavili djelovati uglavnom po modelu koji se desetljećima uhodao u prethodnom državnom sustavu koji je imao potrebu za kadrovima za tržište rada koje je drugačije funkcioniralo i u potpuno drugačijim uvjetima'', navodi se u dokumentu, te se ističe kako su danas potrebni što kreativniji i što inovativniji školski planovi i programi kako bi proizvodili znanja i vještine koje imaju stvarno mjesto na tržištu rada.

Dokument strategije izveo je zaključak da prilagodbu treba napraviti nakon rezultata u izradi analiza trenutačnih potreba tržišta rada, kao i izrade procjena budućih kratkoročnih i dugoročnih potreba tržišta rada.