BiH među rizičnim zemljama
Rizik i u BiH: Znanstvenici predviđaju da će 2018. biti puna razornih potresa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Potres u kineskom Shaanxiju 23. siječnja 1556. najsmrtonosniji je potres ikad zabilježen, a u kojem je poginulo 830.000 ljudi. Prostor od 840 km od epicentra je bio doslovce uništen, stvorile su se velike jame, voda je izvirala, stvoreni su kanali, reljef se izmijenio, a tlo u gradovima je potonulo više od tri metra.
Znanstvenici ne isključuju mogućnost tako razornih potresa ni u budućnosti, premda navode da je nemoguće točno precizirati kada će takav 'epski' potres zadesiti zemlju.
Četiri potresa magnitude 7 ili više prema Richterovoj skali pogodili su Zemlju ove godine, podsjeća Al Jazeera, navodeći da je potres magnitude 7,9 potresao je u siječnju obalu Aljaske. U Hondurasu je zabilježen potres jačine 7,6 stupnjeva po Richteru, dok je u Peruu jačina ovogodišnjeg zemljotresa iznosila 7,1. Potres snage 7,2 stupnjeva pogodio je nedavno Meksiko. Ovi zemljotresi ostavili su iza sebe brojne žrtve, navodi AJ.
Agencije pak podsjećaju da je činjenica da se potresi događaju u ovako kratkom periodu privukla pažnju znanstvenika, budući da je 2017. godine zabilježeno ukupno sedam zemljotresa ove jačine.
Znanstvenici su na osnovu geografskih podataka i uzoraka vjerojatnosti dali precizan kalendar prirodnih katastrofa, a geolozi predviđaju da će se 2018. dogoditi dvostruko više zemljotresa, navodi pak britanski Telegraph.
''Prema tvrdnjama znanstvenika, postoji jaka veza između brzine rotacije Zemlje i seizmičke aktivnosti. Od 2011. godine planeta se okreće sve sporije (govori se o nekoliko tisućitih dijelova sekunde). Ipak, ta neznatna promjena može pokrenuti intenzivne aktivnosti u unutrašnjosti Zemlje. Prema izvještaju američkih naučnika, usporenje Zemljine rotacije u pet slučajeva je dovelo do udvostručenja broja velikih zemljotresa. Izvještaj su prošlog mjeseca predstavili Roger Bilham sa Sveučilišta Kolorado i Rebecca Bendick sa Sveučilišta Montane'', navodi Al Jazeera, a prenosi Jutarnji list.
''Sasvim je jasno da planet zemlja nudi petogodišnje predznake za buduće potrese. Naš zaključak je jasan. Ove godine će doći do značajnog broja potresa '', rekao je za britanski Observer profesor Bilham, pa se odmah postavilo pitanje koje su zemlje najnesigurnije?
Potresi će tako, ako je vjerovati podacima World Risk Reporta, potresi s velikom vjerojatnošću pogoditi otočnu državicu Vanatu, s indeksom od 36,28 posto. Slijede Tonga, Filipini, Gvatemala i Bangladeš.
Na području Europe najrizičnije je na području Albanije, koja je prema opasnosti od prirodnih katastrofa na 40. mjestu, a u vrhu je i Nizozemska. Srbija se, navodi Al Jazeera, nalazi na 68. mjestu najnovije liste, Bosna i Hercegovina na 91, a Makedonija na 98. mjestu.
Hrvatska i Slovenija nalaze se u grupi zemalja koje su sigurnije od katastrofa, a nalaze se na 125, odnosno 134. mjestu na listi koja obuhvaća 171 zemlju.
Najsigurnija zemlja na svijetu je Katar, čiji je indeks tek 0,08 posto. Slijede Malta, Saudijska Arabija, Barbados i Grenada, zaključuje u svom tekstu Al Jazeera.
Stupnjevi potresa
Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) definira pojave i promjene koje potresi izazivaju, uz procjenu šteta na objektima i reljefu
1. stupanj - Nezamjetljiv potres
Bilježe ga jedino seizmograf, mjerni instrument kojim se mjere i bilježe najmanji pomaci tla.
2. - Vrlo lagan potres
Može se osjetiti, ali samo na višim katovima zgrada.
3. - Lagan potres
Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila.. U unutrašnjosti zgrada osjeti ga više ljudi.
4. - Umjeren potres
Ljudi ga osjećaju u zgradama, a na otvorenome samo rijeti. Može probuditi ljude, a trese vrata, pokućstvo i staklo, baš kao pri prolazu teških kamiona.
5.- Prilično jak potres
Itekako se osjeti u zgradama, ali i na otvorenome.
6. - Jak potres
Ovaj potres dovodio do padanja slika sa zidova, ruše se predmeti, razbija se posuđe, a bilježe se i oštećenja na kućama.
7. - Vrlo jak potres
Ruše se slabije građene građevine, a one stabilnije imaju znatnija oštećenja. Lome se dimnjaci, pada crijep s krovova.
8.- Razoran potres
Teško oštećuje do 25 posto građevina, pojedine kuće i zgrade se ruše do temelja, a one koje su 'preživjele' su neuvjetne za život. U tlu nastaju pukotine
9.- Pustošni potres
Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni.
10.- Uništavajući potres
Teško oštećuje 75 posto zgrada. Velik broj dobro građenih kuća ruši se do temelja. Ruše se mostovi, pucaju brane, savijaju željezničke tračnice, oštećuju putevi. Urušavaju se špilje, pojavljuje se podzemna voda.
11.- Katastrofalan potres
Gotovo sve zgrade ruše se do temelja. Iz širokih pukotina u tlu izbija podzemna voda. Pojavljuju se odroni
12.- Veliki katastrofalan potres
Sve zgrade, kuće se ruše do temelja i to bez iznimke. Reljef mijenja izgled, zatrpavaju se jezera, rijeke mijenjaju korito.