ŽZH posljednja u Federaciji dobila Udrugu socijalnih radnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U petak je u Širokom Brijegu održana osnivačka Skupština Udruge socijalnih radnika Županije Zapadnohercegovačke za čiju je predsjednicu izabrana Katarina Karačić iz Širokog Brijega.

Osim izbora predsjednice, izabrani su članovi Upravnog odbora te su definirane smjernice za rad. Županija Zapadnohercegovačka tako je posljednja u Federaciji BiH dobila udrugu koja okuplja socijalne radnike. Svrha Udruge je okupiti socijalne radnike s područja ŽZH koji će raditi na poboljšanju pristupa pravima za ranjive kategorije stanovništva, kao i na unaprijeđenju statusa socijalnih radnika.

''Ako bude sve po planu, Udruga će u svakom slučaju raditi na poboljšanju uvjeta rada prvo za socijalne radnike koji su trenutno u praksi, a također ima jako puno nezaposlenih mladih socijalnih radnika koji već duže vrijeme čekaju na zaposlenje pa se nadamo da ćemo kroz udrugu moći djelovati na tom planu'', izjavila je za Bljesak.info predsjednica Udruga socijalnih radnika ŽZH Katarina Karačić.

Na konstataciju novinara da je u državi ima puno siromašnih, predsjednica Karačić je upitana kako poboljšati njihova prava te se izboriti da im status bude bolji.

''Nadamo se da ćemo kroz udrugu moći stvoriti nekakav veći pritisak na institucije, na zakonodavce, da nam omoguće da se sam zakon više prilagodi našim korisnicama, a samim time i poboljšanju uvjeta rada socijalnih radnika; i kada mi pružamo kvalitetnu uslugu samim time i našim korisnicima će se poboljšati njihova kvaliteta života. Isto tako kroz udrugu možemo aplicirati na razne projekte preko kojih možemo ostvariti različite donacije i samim time pomagati korisnicima. isto tako i suradnja s drugim institucijama, školama, centrima za mentalno zdravlje da se tu stvara protokol i da se možemo povezati i djelovati zajedno'', kazala je predsjednica Karačić.

Katarina Karačić

Socijalna pomoć u ŽZH iznosi mizernih 80 KM mjesečno te je najmanja u odnosu na ostale županije u Federaciji BiH. Također, zakon je taj koji još možda više otežava situaciju ljudi kojima je potrebna pomoć jer oni žive u stvarnom životu u siromaštvu, ali zakon ih baš ne štiti te su često na marginama.

''Socijalna pomoć u ŽZH iznosi 80 KM mjesečno i radit ćemo na tome da to bude bolje. Riječ je o osobama koje su na margini, to su najčešće samci starci, koji su sami koji nemaju nikoga da se brine o njima. Naravno, to je jedan od mnogih problema, ne radi se samo o korisnicima pomoći. Imamo i drugih problema, sve više i više se pojavljuje obiteljskih problema, bračnih problema i razvoda brakova'', zaključila je predsjednica Udruge socijalnih radnika ŽZH Katarina Karačić izrazivši nadu da će spomenuta udruga svojom aktivnošću i angažmanu pozitivno djelovati na ovakve i slične slučajeve.

Da osnivanje ove udruge puno znači za struku ocijenila je i ravnateljica Centra za socijalni rad Široki Brijeg Radmila Gašpar koja je izrazila zadovoljstvo da je i u ŽZH konačno osnovana udruga koja okuplja socijalne radnie.

''Puno znači za jednu struku za koju možemo slobodno reći da nije dobro poznata ni priznata, ne samo u ovom našem kraju nego u cijeloj državi. Ono što mi prvenstvo želimo je promocija naše struke. Uvijek svi kažu 'Centar je samo socijalna pomoć', vjerujte da se najmanje sada u Centru radi vezano za socijalnu pomoć - nema dana kada u Centru nema slučajeva zlostavljanja, problema u braku, problema s maloljetnicima; imamo veoma velik broj djece koja ne pohađaju školu, međutim da bi mi mogli kvalitetno raditi moramo imati kadar kojeg slabo ima u centrima u našoj županiji, puno je mladih na birou, a ovo je jedna prilika da mi budemo jedan od čimbenika koji će utjecati na zakonodavca da raspisivanje natječaja za posao ne bude samo formalnost nego da se stručni kadar i zaposli'', prokomentirala je za Bljesak.info situaciju u kojoj se nalazi ova struka ravnateljica Centra za socijalni rad Široki Brijeg Radmila Gašpar.

Radmila Gašpar

Sudeći prema izjavama sudionika, puno toga i ne štima, socijalnih radnika fali u školama i drugim institucijama, a u nekim centrima gdje ih i ima, sve se čini nepristupačno te javnost često osuđuje socijalne radnike, no ako na tim mjestima nema stručnih osoba, onda se nema što za nadodati osim pitanja 'Kako riješiti taj kolaps' i očito je da se tu puno stvari mora promijeniti.

''Često se znam ljutiti na ove ljude što ne reagiraju, jer ako negdje postoji posao gdje se mora čuvati profesionalna tajna to je naš, vjerujte neko drugi može pričati, međutim oni ljudi koji dolaze nama koji su u stanju socijalne potrebe ili su na margini društva ili su zbog raznih situacija ne vole biti prepoznati, oni nikad neće istupiti i reći 'Nije to tako', jer mi nemamo vremena baviti se ni ovime ni onime jer toliko je posla i problema da jednostavno sve kada bi i htjeli ne bi mogli ići ni dnevno ni tjedno obraćati se javnosti, a dakako najlakše je reći 'Idite tamo u centar'. Puno nam se posla nameće onoga što nije naš posao, imamo toliko nezadovoljstva s drugim institucijama i nadam se da ćemo istupiti i reći 'Ovo i ovo su nam rekli tu i tu', a mi ćemo reći da to nije naš posao koji nam nameće neka institucija koja smatra da je iznad nas, mislim da je došlo vrijeme da ćemo kroz udrugu da ćemo reći da mi ne radimo taj posao'', zaključila je ravnateljica Gašpar.

Svoj obol u osnivanju Udruge socijalnih radnika ŽZH dala je i Misija OSCE-a u BiH koja će biti spona između udruge i predstavnika vlasti. Iz OSCE-a su pohvalili veliki trud socijalnih radnika iz ŽZH prilikom osnivanja spomenute udruge.

''Udruga će biti prije svega glas socijalnog rada, glas koji će govoriti u prilog poboljšanja statusa te zaista teške i plemenite profesije, a s druge strane OSCE je tu da ih poveže i s predstavnicima vlasti jer su oni ti koji odlučuju koliko će sredstava i kada otići za te najmarginalnije kategorije. Neizmjerno mi je drago da će ova udruga biti dio ostalih udruga na razini entiteta i države te da će napredovati'', izjavila je za Bljesak.info službenica za ljudska prava u uredu OSCE-a Mostar Jesenka Falak.

Jesenka Falak

S obzirom na broj stanovnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj, članstvo u udruzi je brojno te je najavljeno da će se još socijalnih radnika pridružiti.

''Članstvo je u odnosu na stanovništvo ŽZH zaista brojno, danas smo okupili preko 40 socijalnih radnika, a još 10 će ih se pridružiti, npr. u HNŽ-u ima 60-ak članova na mnogo veći broj stanovnika, a ovaj interes pokazuje koliko je njima stalo da se situacija i njihove profesije i osjetljivih kategorija poboljša'', zaključila je Falak.