Bugarski glazbeni nakladnik cenzurirao rad bh. istraživačkih novinara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Videopriča "Besplatan stan za Milicu Marković skupo platili građani" jučer je blokirana na YouTube kanalu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) zbog navodnog kršenja autorskog prava po žalbi međunarodne glazbenog nakladnika "KVZ Music Publishing (enterteiment)".

CIN je u videu koristio licenciranu glazbu, vlastite i dijelove videomaterijala BN TV-a, uz njihovu suglasnost, a isti video je emitiran na ovoj televiziji. Predstavnici „KVZ Music“ nisu odgovarali na poruke novinara CIN-a da objasne razloge žalbe.

Ovo nije prvi put da se ova firma žali na videosadržaje istraživačkih novinara, objavljenih na YouTubeu. Prije godinu dana „KVZ Music“ je blokirao videoklipove i našim partnerima iz Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) iz Srbije, organizaciji za istraživačko novinarstvo BIVOL iz Bugarske i makedonskoj istraživačkoj novinarki Saški Cvetkovskoj koji su objavljivali korupcijske priče o vladama njihovih zemalja.

Isti video s engleskim prijevodom nije blokiran i dostupan je na CIN-ovom YouTube kanalu CIN-a na engleskom jeziku. Na našem Facebook profilu ovaj video je pogledan preko 135.000 puta.

U nastavku možete pročitati BIVOL-ov tekst koji je pisao o ovoj temi u prosincu 2017. godine.

Bugari su dobili novac iz EU da promoviraju cenzuru na internetu

"Mi štitimo prava naših klijenata", navode iz KVZ Digital Ltd.

Kompanija KVZ Digital Ltd. sa sjedištem u Beču, u čijem kapitalu sudjeluju i bugarski državljani, redovno blokira YouTube videa, pozivajući se na povrede autorskih prava. Među onima koji su blokirani nalaze se i organizacije koje se bave istraživačkim novinarstvom. One ne koriste sadržaje koji podliježu kršenju autorskih prava, osim što često kritiziraju vlasti u svojim državama. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je KVZ Digital Ltd (KVZ) razvio svoj sistem za praćenje i blokiranje, koristeći sredstva EU fondova, otkrili su novinari BIVOL-a.

Dva dana ranije blokiran je video koji je objavio BIVOL koji prikazuje srdačne odnose između pripadnika policije i lokalnih gangstera. Nakon brze reakcije naših urednika i kratke telefonske svađe s direktorom kompanije Kirilom Zdravkovim, video je vraćen na stranicu.

Međutim, danas se dogodio novi incident – KVZ je blokirao video na web-stranici www.krik.rs, istraživačke organizacije iz Srbije. Video pokazuje snimke policijske racije u laboratoriju za narkotike koje je srbijanska policija dostavila medijima. Očigledno je da takav sadržaj ne može podlijegati propisima o zaštiti autorskih prava.

Osnivač KRIK-a Stevan Dojčinović izjavio je za BIVOL da ovaj incident nije prvi koji se dogodio njihovoj medijskoj kući. Tijekom prošle godine KVZ je blokirao dosta njihovih klipova te sadržaje drugih medija koji kritiziraju srbijanske vlasti. Saška Cvetkovska, vodeća istraživačka novinarka iz Makedonije, također se žalila na slične pojave.

Ovo dvoje novinara su članovi OCCRP-jeve partnerske mreže i imaju iza sebe veliki broj članaka u kojima iznose na vidjelo slučajeve korupcije i zloupotrebe u koje su uključene vlasti njihovih država. Zbog svog djelovanja njih su različiti sazivi vlada proglasili „državnim neprijateljima“, na nišanu su trolova i redovno ih prozivaju mediji koji su u službi državne propagande.

U odgovoru na novinarsko pitanje direktor KVZ-a Kiril Zdravkov tvrdi da se njegova kompanija ne bavi cenzurom. On smatra da KVZ doprinosi zaštiti autorskih prava.

Na pitanje zašto KVZ krši prava drugih strana kako bi zaštitio prava svojih klijenata, Zdravkov je odgovorio da se radi o događaju koji su potakli korisnici njihovih usluga.

„Prema ugovoru koji su potpisali, za bilo kakve potencijalne kvarove koji se mogu desiti tijekom korištenja sistema koji smo im dali, korisnici snose odgovornost,“ objasnio je Zdravkov.

Uklanjanje sadržaja s YouTube kanala zbog povrede autorskih prava je zasnovano na izvještajima Google Content ID-a i predstavlja dio usluga koje KVZ nudi svojim klijentima preko YouTube paketa koji je u vezi sa sadržajima. Među njihovim klijentima se nalaze televizijske stanice (bugarska bTV i Radio-televizija Srbije), producenti i više-manje poznati autori muzike.

Bilo bi interesantno otkriti da li se, kada neko postane klijent kompanije, također može naći na udaru prijava drugih klijenata i biti blokiran. Nažalost, naša medijska kuća nema novac kojim bi mogla testirati kako sistem funkcionira iz perspektive njegovih korisnika.

Promicanje cenzure uz pomoć EU fondova?

Ove godine je bugarska podružnica KVZ-a izabrana za dobitnika Europskog projekta u okviru „natjecateljskog programa“ za „poboljšanje proizvodnih kapaciteta u KVZ Music“ . Donacija u vrijednosti oko 50.000 eura treba biti iskorištena za „dostavljanje, instaliranje i korištenje softvera za unificirano i poboljšano procesiranje i distribuciju audio i vizualnih sadržaja i s njima povezanih metadata”.

Ovaj softver bi trebao pomoći u automatizaciji procesa kojim se obrađuju i pretvaraju metadate u vezi sa zaštitom autorskih prava i intelektualnog vlasništva, kao i za proces praćenja distribucije paketa za distribuciju i prava na njih. Automatizacija mora voditi “smanjenju vremena kako bi usluga bila realizirana za 50% brže vrijeme“.

Pored ovog ubrzanog praćenja i sankcioniranja onih koji krše prava autorskog vlasništva, mediji koji su u svemu nevini i imaju dobre namjere će izvući deblji kraj. U svemu tome postoji neobjašnjiva koincidencija da ti mediji prenose činjenice koje ne idu u prilog njihovim vladama.

Tako je uklanjanje istraživačkih priča koje bi mogle izazvati glavobolje političarima postalo veoma lak zadatak za velike državne medije poput Radio-televizije Srbije. Dovoljno se pretplatiti na paket koji nudi KVZ i koristiti njihov sistem za prijavljivanje kako bi se odradio „prljavi posao“, a da se ne može otkriti tko je odgovoran i kriv za to što se desilo.

Kada je u pitanju ozbiljna istraživačka priča, vrijeme za njenu distribuciju predstavlja ozbiljan faktor. Brzo blokiranje kritičnih sadržaja može utjecati na građanske i političke procese koji se razvijaju kroz minute i sate, a KVZ-ov sistem, koji je poboljšan europskim novcem, očigledno ubrzava stvari.

Algoritam koji je Google razvio s ciljem zaštite velikih korporacija, u skladu s onom kaubojskom narodnom: Prvo pucam pa onda postavljam pitanja, također predstavlja problem. Druge strane koje se nalaze na njegovom udaru trpe posljedice, bez prava na kompenzaciju. Kada postanu žrtve pogrešnih poteza sistema, one su prinuđene da svoje vrijeme troše na pokušaje da se obračunaju s posljedicama nepravednih kazni tako što šalju zahtjeve YouTubeu ili firmi koja zastupa KVZ. Ali, kao što je ranije spomenuto, KVZ odbija bilo kakvu odgovornost.

Dužnosnici iz Bruxellesa su ove sedmice najavili da pripremaju nove propise kojima žele regulirati djelovanje giganata s interneta. Također, bilo bi dobro kada bi se ove kontroverzne prakse stavile na test kompatibilnosti s europskim acquis communautaire. I, naravno, trebalo bi prekinuti financiranje novcem novih alata za poboljšanje i unapređenje cenzure koju plaćaju europski građani.