Bh. političari: Proglasiti internet javnim prostorom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trenutno zakonodavstvo o govoru mržnje i slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajuće, ali se u praksi ne kažnjavaju visoki dužnosnici, rečeno je, između ostalog, tijekom Okruglog stola: “Digitalni svijet između slobode izražavanja i govora mržnje – Uloga medija, zakonodavaca i nezavisnih regulatora”, održanog danas u Sarajevu u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Govoreći o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Saša Magazinović, zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta BiH, rekao je kako smatra da se postojeći zakonski okvir o slobodi izražavanja te govoru mržnje u digitalnom svijetu poštuje ukoliko dođe do uvreda visokih dužnosnika iz drugih zemalja, ali da se isto ne odnosi na “obične” ljude ili niže funkcionere.

“Bosna i Hercegovina ima sasvim zadovoljavajući zakonski okvir da se osobe procesuiraju”, kazao je Magazinović, dodavši da bi novčane sankcije bile najbolji vid prevencije govora mržnje.

Irfan Čengić, zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, rekao je da se govor mržnje na internetu treba uvesti u Zakon o javnom redu i miru.

“Treba ubaciti da je internet javni prostor”, kazao je Čengić objašnjavajući da je to već praksa u Republici Srpskoj.

Franjo Dragičević iz Ustavnog suda BiH podržao je ideju Čengića te dodao da se na državnom nivou samo tretira govor mržnje na osnovu nacije, vjere i rase.

“Najveći problem možda ne predstavlja prekršaj koji čine osobe čiji je identitet otkriven, već osobe pod lažnim identitetom”, rekao je Dragičević, te dodao kako govor mržnje na internetu veoma lako može preći u fizičko nasilje.

Ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Admir Katica naveo je da KS ide ka tome da se internet proglasi javnim prostorom, te da govor mržnje već razmatraju kao sigurnosnu prijetnju.

Prema riječima Vanje Ibrahimbegović-Tihak iz Vijeća Europe, bitno je napraviti distinkciju između krivičnog djela i prekršaja u sferi interneta, jer je govor mržnje krivično djelo, dok su kleveta i uvreda prekršaji.

U drugom dijelu rasprave, Amela Odobašić iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) kazala je da je ključna stavka uspješne borbe protiv govora mržnje i dezinformacija konsultacija sa strukom.

“Najveći problem je neznanje onih koji provode i pišu zakone”, navela je Odobašić.

Dodala je kako RAK trenutno nema nadležnost da sankcionira bilo kakva kršenja zakona na internet platformama, odnosno portalima, te da je zatraženo da se njihove nadležnosti prošire.

Za Anidu Sokol iz “Mediacentra” je ključno jačanje pravosudnih institucija, napominjući da se predmeti govora mržnje tretiraju samo u slučaju “običnih” ljudi umjesto da se bave dužnosnicima.