Europa će uvesti porez na linkove?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na dnevnom redu plenarne sjednice Europskog parlamenta u četvrtak će se naći izglasavanje Prijedloga direktive o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu i odlučit će hoće li ona biti usvojena u trenutnoj ili nekoj drugoj verziji, a svoje zakonodavstvo će morati uskladiti i BiH.

Obveza i za BiH

Prema toj trenutnoj direktivi, ukoliko se usvoji, web-servisi će biti primorani da aktivno sprečavaju objave zaštićene autorskim pravima na svojim stranicama i aplikacijama, pišu Nezavisne novine.

"Kada institucije EU usvoje propise kojima se uređuje ova materija, BiH će biti u obvezi da osigura postupno usklađivanje relevantnog postojećeg i budućeg zakonodavstva s ovim propisom u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju", kazali su u Direkciji za europske integracije (DEI) BiH.

Istaknuli su da je postupak donošenja propisa o unapređenju zaštite autorskih prava na digitalnom tržištu EU započeo 2016. godine, te da još traje.

"Prijedlog direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu je upućen Europskom parlamentu i Vijeću EU po redovnom zakonodavnom postupku, a on ima za cilj postizanje usklađivanja zakonodavstva EU o autorskim i srodnim pravima u okviru unutarnjeg tržišta, uzimajući u obzir posebno digitalnu i prekograničnu upotrebu zaštićenog sadržaja", pojasnili su u DEI.

Kraj malog novinarstva

Prema nekim navodima, postoje dvije točke ove direktive u vezi s kojima je nastao problem. To su, kako je navedeno, član 11, nazvan "porez na linkove", te član 13, koji propisuje aploud filtere. Prema članu 11, on-line platforme poput Googlea i Facebooka bi morale kupovati od izdavača licence prije nego što objave linkove ili kopiraju te sadržaje, dok bi aploud filter morao osigurati da ništa što se podiže unutar EU ne krši ničija autorska prava.

Najveći kritičari ove direktive u Europskom parlamentu kao osnovni razlog njezinog neusvajanja u ovakvom obliku navode da bi jedino velike novinske agencije profitirale od nje, te da bi to značilo kraj malog novinarstva.

Ova uredba bi, prema dosadašnjim pisanjima medija, izdavačima također omogućila nova zakonska prava u okviru traženja nadoknade za dijelove članaka koje Google i drugi agregatori vijesti objavljuju na mreži.

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za tisak BiH, kazala je da bi ova uredba, ukoliko se zakon BiH uskladi s njom, bila pozitivna kada su on-line mediji u pitanju.

Lijepljenje vijesti

"Imate situaciju da urednik pošalje svog novinara na zadatak i kompletnu ekipu, da novinar naporno radi na nekoj priči i da je onda neko samo tek tako preuzme i 'zalijepi' na svoj portal", kazala je Zurovac za Nezavisne.

Naglasila je da je pozitivno i zbog fotografija i tekstova koji se preuzimaju bez ikakvog reda i odgovornosti.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informacijsko društvo RS, kazao je da moramo biti svjesni da je intelektualna svojina ono na čemu se informacijsko društvo trenutno bazira.

"Uzevši u obzir da mi na ovim prostorima nemamo pretjeranu, prije svega, kulturu poštovanja nečijeg autorskog djela i drugih oblika intelektualne svojine, a da shodno tome ni sudska praksa nije razvijena u onoj mjeri u kojoj bi trebala biti, pogotovo u pogledu povreda ovih prava u virtuelnom prostoru, mislim da će se sve završavati na prevenciji, odnosno tehičkim mehanizmima zaštite takvog materijala", istaknuo je Rajčević za Nezavisne.

Naglasio je da su u tim mehanizmima koji su automatizirani moguće brojne pojave pogrešne kategorizacije pa će sve završavati žalbama, gdje, kako kaže, takve povrede objektivno ne postoje.