Google Doodle posvećen 40. godišnjici prvog slanja radio poruke u svemir

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije 40 godina na današnji dan skupina znanstvenika iz opservatorija Arecibo, koji se nalazi usred tropskih šuma Puerto Rica, okupila se kako bi odaslala prvu radio poruku ljudskog roda u svemir, u pokušaju komunikacije s izvanzemaljskom inteligencijom. Google Doodle je povodm 40. obljetnice tog događaja odlučio na današnji dan posvetiti logo animaciju tom povijesnom događaju.

Znanstvenici su poslali radio poruku dugačku tri minute, a ona se sastojala od točno 1679 binarnih brojeva (umnožaka dvaju primarnih brojeva) koji su se mogli posložiti u mrežu od 73 reda i 23 stupca. Ta je poruka usmjerena prema skupini zvijezda udaljenoj 25.000 svjetlosnih godina od Zemlje.

Cilj tog radio prijenosa bio je pokazati sposobnosti tad nadograđenog radio teleskopa Aceribo, čiji je disk promjera preko 300 metara u tom trenutku bio najveći i signalom najmoćniji na svijetu. "Bio je to isključivo simboličan događaj", pojasnio je Donald Campbell, profesor astronomije na sveučilištu Cornell, koji je u to vrijeme bio istraživački suradnik u navedenom opservatoriju, javlja Zimo.co.

Ipak, dio znanstvenika koji su sudjelovali u slanju te poruke, bio je dirnut događajem i do suza.

Samu poruku osmislio je tim znanstvenika sa sveučilišta Cornell, predvođenih profesorom Frankom Drakeom, astronomom i astrofizičarem koji je osmislio i poznatu Drakeovu jednadžbu, odnosno formulu koja je još dugo vremena nakon doga bila citirana kao najbolja procjena za broj planeta na kojima postoji izvanzemaljski život unutar naše galaksije.

"Što bismo mi mogli napraviti da bi bilo spektakularno? Mogli bismo poslati poruku!", riječi su kojima sam Drake opisuje kako je nastala ideja o slanju poruke u svemir.

U pisanju poruke pomogao je u legendarni Carl Sagan, američki astronom, astrobiolog i iznimno uspješan popularizator znanosti. Poruka je složena u kvadratičastu mrežu nula i jedinica kako bi formirala piktograf koji predstavlja fundamentalne činjenice matematike, ljudskog DNK, položaja Zemlje u Sunčevom sustavu i fotografije figure čovjeka te teleskopa.

Kao što možete i pretpostaviti, obzirom da radijski valovi putuju brzinom svjetlosti, bit će im potrebno oko 25.000 godina da stignu do svog odredišta, odnosno do područja koje pokriva čak 300.000 zvijezda.

Hoće li ljudska rasa dočekati taj trenutak? Nadajmo se da hoće.