Stvorena je nova medijska zajednica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vijesti su tamo gdje ste vi'', poručeno je sa završne konferencije IMEP-programa kojeg je u proteklih pet godina implementirao sarajevski Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

Naime, na konferenciji nazvanom ''Pusti priču da živi'' a koja je održana 7. travnja u sarajevskom Domu armije, predstavljena je platforma objavi.ba, koja će kao novi projekt CPCD-a biti podrška i osnova za razvoj građanskog novinarstva da se unaprijedi profesija.

Nedavno je CPCD proveo istraživanje o građanskom novinarstvu i prvo je takvo istraživanje na Zapadnom Balkanu.

Nove forme

Amel Petrović iz CPCD-a kaže kako je istraživanje pokazalo da svi žele promjene i da smatraju da promjena dolazi od medija.

''Pokušat ćemo kroz ovu platformu to uraditi. Portal će biti koncipiran na brzim formama'', rekao je Petrović naglašavajući kako građani novinari dolaze u sferu medija i da oni ne mogu biti izolirani.

''To su nove forme koje ulaze u medijski prostor i koje će ova platforma integrirati. Stvorena je nova medijska zajednica. Hoćemo da pomirimo nove glasove i tradicionalne medije'', rekao je Petrović.

Vuk Vučetić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu je rekao kako je važna uloga i značaj građanskog novinarstva u BiH.

''Građansko novinarstvo ne može ugroziti bilo koga ni tradicionalne medije jer je taj građanin novinar u istoj misiji kao tradicionalan novinar. Tradicionalno novinarstvo i građansko se mogu nadopunjavati i često su građani novinari dopuna tradicionalnom mediju. Zna se dogoditi da građani novinari detektiraju određene teme što obogaćuje medijsku scenu'', rekao je Vučetić.

Naveo je kako su nove tehnologije omogućile ljudima slobodnu komunikaciju te da su osigurale da se čuje glas običnih ljudi.

Živimo transformaciju medija

''Danas je svatko od nas neki medij i mi živimo transformaciju medija. Trebamo podizati svijet o odgovornosti u online prostoru'', rekao je i naglasio kako je aspekt odgovornosti nešto ne čemu se treba raditi.

Tijekom panela rečeno je kako je cilj platforme pomoći u većoj vidljivosti građana novinara jer građanima novinarima predstoji mukotrpna borba za kredibilitet.

Naime, na završnoj konferenciji platforma je predstavljena kao kruna petogodišnjeg projekta za osnaživanje neovisnih medija.

CPDC je kroz pet godina projekta financiranog od USAID-a, dodijelio 173 granta, pružao je pravnu pomoć novinarima koji su bili izloženi tužbama za klevetu te se bazirao na promociju neovisnog novinarstva i podršku neovisnim medijima.

Peter Cronin, šef ureda za demokratski razvoj USAID-a u BiH, izjavio je kako je sloboda medija je od vitalnog značaja za svako demokratsko uređenje. Naglasio je posvećenost borbi protiv onih snaga koje žele ograničiti slobodu medija.

Pritisak na aktere

''Prepoznajemo izazove s kojima se novinari suočavaju. BiH je 58. u svijetu po stanju medijskih sloboda'', rekao je navodeći da polarizacija, verbalni napadi i nacionalistička retorika stvaraju prepreke za slobodu medija.

Upozorio je kako je BiH rangirana kao djelomično slobodna zemlja što dovodi i ograničavanje medija u BiH.

''Turbulentna klima i osiromašenje u ekonomskom smislu utječe i na medije kao i cenzura, nedostatak zaštite i politički i ekonomski pritisci. Neki mediji povećavaju nacionalističku retoriku što dovodi do loše slike u medijima'', rekao je Cronin i naglasio kako će situacija ostati ista ako javnost i mediji ne povećaju pritisak na političke aktere.

''Mediji ne mogu bez angažiranog građanstva i zakona koji štite slobodu govora. Slobodno novinarstvo je posebno bitno za zemlje u tranziciji'', naglasio je Cronin i naglasio kako je unaprjeđenje etičkih standardna te podizanje svijesti javnosti samo početak toga puta.

Aida Daguda, direktorica CPCD-a, istaknula je kako su neovisni mediji najaktivniji i najhrabriji dio civilnog društva.

Istaknula je kako je bitno partnerstvo između nezavisnih medija kao i snaga medija koji zajedno promoviraju neku ideju.

''U odnosu na razdoblje prije 30 godina sada imamo snažnije civilno društvo. Naglasila kako je potrebno raditi na očuvanju demokracije a time i same zemlje'', rekla je Daguda.

Više od 3500 medijskih sadržaja

Radenko Udovičić, projektni menadžer CPCD-a, predstavio je ključne rezultate programa te naglasio kako je IMEP pomogao da mediji stvore neke sjajne stvari.

''Cilj je bio ojačati neovisne medije i kreativne pojedince kako bismo građene potakli, kroz podršku medijima, na razmišljanja koja nisu uštogljena'', rekao je Udovičić.

Naveo je kako je većinu medija zanimala je grant-šema jer je novac korijen svega.

''Preko 60 posto od 5 milijuna je uloženo za pet godina u medije u obliku grantova. Potom se ulagalo u edukaciju, podršku medijima da na komercijalan način sudjeluju u kampanjama. Dodijeljena su 174 granta u vrijednosti 3.061.500 USD. Najveći dio je uložen u produkciju 40 medija - 2.147.500 dolara, pola milijuna u program Media Mixer koja osnažuje partnerstvo kroz 25 grantova. Podržana su i 94 kreativna pojedinca s 329.000 dolara, kroz program New Voices, što je značilo podršku kreativnim pojedincima kao novoj snazi u medijskom argumentu'', rekao je Udovičić i dodao kako su kroz program Ad Hoc dodijeljivana hitna sredstva onima koji su trebali hitnu podršku.

Kroz IMEP program proizvedemo je više od 3500 medijskih sadržaja, a kako je rečeno, to nisu vijesti, to su bili ozbiljniji medijski sadržaji. Kroz dio projekta nazvanog Media Lab prošlo je 277 korisnika, a pravna podrška medijima pružena je u 33 slučaja. U sklopu programa, objavljeno je i nekoliko knjiga.

Začarani krug

Albina Vicković sa RTV Slon iz Tuzle, kao korisnica granta, rekla je kako im je IMEP omogućio da stvore dodatne sadržaje ali i da tehnički i tehnološki osnaže svoju kuću.

Između ostalog, rekla je kako kao novinarka ne želi političku podršku ali želi zakonski okvir za svoj rad.

Admir Salihović s Face TV–a rekao je kako novinari zaslužuju benificirani radni staž. Rekao je kako je televizija preskup projekt i da su pritisci takvi da se sprječavaju kampanje i da se ne dopuštaju analize gledanosti.

''Imate televiziju, želite dobre novinare, dobar studio ali nemate para. Ne da država, ne daju kompanije vezane s političkim moćnicima i vi ste u začaranom krugu'', rekao je napominjući kako se susreću s raznim pritiscima pa i onim izravnim zbog svojeg posla, ali i da građani često ne razumiju s kakvim se pritiscima novinari i mediji susreću. I on je naglasio kako je IMEP projekt omogućio da s enjegova tv-kuća osnaži.

Psiholog Srđan Puhalo, i sam korisnik granta, rekao je kako je njegov projekt bio antiprojekt jer mu je trebao novac za blog. Istaknuo je kako su u CPCD-u prepoznali njegovu ideju.

''Nisam ništa obećao jer nemam što obećati. Što god da me zanima to već netko radi. Meni trebaju novci da kupujem knjige, da platim račune, da djeci kupujem igračke, da idem na ljetovanje. Oko 200 blogova pisao sam o svemu i svačemu pisao ono što je bilo aktualno. Tražio sam da imam slobodu da pišem, a oni su mi je dali'', rekao je u svojem stilu Puhalo naglasivši kako dolaze teža vremena i ''ozbiljna igranka između političkih elita i ljudi i medija''.

Novi glasovi

Tijekom panela Udovičić je skrenuo pozornost na položaj i status novinara rekavši kako ogroman dio novinara u BiH radi honorarno i da mediji nemaju mogućnost da ih zaposle. Kada su u pitaju zaposleni, upozorio je kako je riječ o ispod prosječnim plaćama.

''To je problem jer onaj tko je ispodprosječno plaćen je podložniji da upadne u sistem korupcije i bude podložan tome da prihvati određene uvjete i određene stvari koje ne bi trebao prihvatiti'', rekao je i naglasio kako, da bi imali slobodu djelovanja, novinari trebaju imati financijsku sigurnost.

Govorilo se i o financiranju medija iz proračuna pa se moglo čuti kako građani Bosne i Hercegovine plaćaju 140 medija putem proračuna a koji koriste lokalni političari za upošljavanje svojih kadrova i za vlastitu samopromociju.

Tijekom panela govorilo se i o budućnosti medija pred kojima su brojni izazovi i prilagodbe novom načinu komuniciranja i drugačijim željama korisnika.

Zoran Ćatić, freelancer, govoreći koliko su se mediji uspjeli transformirati rekao je kako se i ljudi i na svojim profilima društvenih mreža ponašaju kao mediji, koje kritiziraju, želeći se svojoj javnosti predstaviti drugačijim nego jesu.

Tijekom konferencije naglašeno je kako je potrebno vratiti povjerenje u medije, kako se neovisni mediji moraju osnažiti i kako je bitna sprega između medija i građana novinara koji zajedničkim snagama, kao novi glasovi, mogu doprinijeti boljem društvu u BiH.