Terorizam i zakoni zaustavili PayPal i Western Union u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podizanje novca preko Western Uniona (WU) i drugih financijskih kanala za potrebe migranata i problemi s kojima se suočavaju građani BiH s korištenjem određenih međunarodnih financijskih usluga ponovno su skrenuli pozornost na još uvijek neadekvatna zakonska rješenja koja postoje u BiH.

Naime, prema dostupnim informacijama, samo iz Pakistana, Iraka, Maroka... na račune građana BiH za potrebe anonimnih ilegalnih migranata isplaćeno je više od pet milijuna maraka.

Kada je prigodom transakcije jedan građanin Mostara nedavno pokušao prodati uslugu posredstvom PayPala (internetski orijentirana tvrtka koja omogućuje obavljanje uplata i novčanih prijenosa u potpunosti preko interneta), to nije bio u stanju učiniti, piše Večernji list BiH.

Transakcija iz Poljske

Klijent iz Poljske s kojim je dogovorio posao objasnio mu je kako jednostavno nije mogao proslijediti novac.

Kada je pak kontaktirao vlastitu banku, objasnili su mu kako se ne može izvršiti uplata zbog određenih prijepora koje BiH ima kada je u pitanju ispunjavanje zakonskih uvjeta.

Problem je u Zakonu o deviznome poslovanju. Jedna od najvećih “domaćih” banaka, a vlasnici su stranci, upravo zbog iskušenja s problemima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma posve se isključila iz sporazuma s WU, koji je najrašireniji način izravnoga plaćanja.

Naime, doznaje se kako je samo preko jedne strane banke utvrđeno da je između 2,5 i 3 milijuna maraka usmjereno u neželjenome smjeru, a sumnja se u najizravnije financiranje terorizma, a napose odlazaka na strana ratišta.

U međuvremenu su se pojavili i novi rizici zbog razvijenoga sustava online financijskih zloporaba. BiH se potkraj 2016. godine našla na “sivoj listi” EU-a, zbog čega je bilo ograničeno poslovanje između kompanija i banaka, a iz BiH s drugim zemljama usporeno ili gotovo onemogućeno.

Iako su vlasti uspjele riješiti dio problema u sprječavanju pranja novca kroz tzv. sustav FATF-a (međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca), značajan dio posla ipak nije napravljen. Kako su ranije objasnili, za Europsku uniju vrlo je važno da BiH ima jedinstvenu bazu nevladinih organizacija, udruga i zaklada te uvid u njihov rad kako bi se smanjila mogućnost da neke od njih služe za financiranje terorističkih organizacija.

Rezolucija UN-a

Uglavnom su pod povećalom bile organizacije koje su dobivale izdašna financijska sredstva iz islamskih zemalja.

Zbog toga su se bošnjački predstavnici protivili davanju potpunoga nadzora nad tim popisom organizacija, a s druge strane, pak, srpski dužnosnici osporavali su donošenje jedinstvenih zakonskih rješenja na razini države čime se, po njihovu tumačenju, slabi entitetska razina vlasti.

Vlasti BiH usvojile su odluku o provedbi Rezolucije 1373. Vijeća sigurnosti UN o sprječavanju i suzbijanju financiranja terorizma.

Tada je usvojen i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i zakladama BiH. Valja reći kako se bankarski sektor, iako u privatnim rukama, ponaša odgovornije prema problemima sprječavanja financiranja pranja novca i terorizma nego država BiH.