3.100 potpisa protiv doktorata Milanu Bandiću

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Više od 3100 profesora, studenata i alumnija Sveučilišta u Zagrebu  izrazilo je neslaganje s dodjelom počasnog doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, o čemu su novinare izvijestila trojica sveučilišnih nastavnika u ponedjeljak u Zagrebu, piše Hina.

Na konferenciji za tisak koju su organizirali pred zgradom rektorata, oni su najavili da će Sveučilištu predati otvoreno pismo koje je potpisalo više od 3.100 osoba kako bi uoči sutrašnje sjednice Senata upoznali s njim svoje predstavnike.

''Želimo ih upoznati da ima popriličan dio akademske zajednice koja se ne slaže s tom odlukom i nadamo se da će im to biti poticaj da propituju takve odluke simboličke prirode, ali da propituju i druge odluke poput financijskog izvještaja za 2018. o kojem bi trebalo raspravljati sutra, kao i odluke oko povećanja naknade za studente'', kazao je jedan od inicijatora otvorenog pisma Kosta Bovan s Fakulteta političkih znanosti.

Prema njima dostupnim podacima, Bandićev prijedlog nije predviđen dnevnim redom sutrašnje sjednice Senata, ali upozoravaju da je i prošli put na dnevni red taj prijedlog ušao sat vremena prije sjednice.

''Smatramo da Milan Bandić ne zadovoljava ni jedan od kriterija za dodjelu počasnog doktorata, niti ima znanstvene ni umjetničke doprinose, međutim ono što predlagač, dekan Muzičke akademije profesor Dalibor Cikojević navodi u svom prijedlogu da je zasluga Milana Bandića, sve su to u konačnici platili građani Zagreba, a ne Bandić osobno'', kazao je Bovan i podsjetio da su to "zasluge" izgradnje Muzičke akademije, rekonstrukcije Studentskog centra i stipendiranje studenata.

Osim toga, Milan Bandić je aktivan političar, a njegova stranka ima cijeli niza zastupnika u Hrvatskim saboru, za njega se veže čitav niz afera i preko 200 kaznenih prijava. Također, na temeljnoj razini njegovi su nastupi izrazito bahati i neprofesionalni prema svima pa i prema novinarima koji propituju njegove odluke, tako da mislimo da ne uživa ni čast ni ugled, koji su temelj dodjele počasnog doktorata, kazao je Bovan.

Viši umjetnički suradnik s Muzičke akademije Ivan Batoš kazao je da unatoč svoj zahvalnosti koju osjećaju prema problemu zgrade Muzičke akademije koji se riješio, smatra da je počasni doktorat nešto neprocjenjivo, a materijala strana ostaje njihov dugoročan problem jer je napravljena tako da puno troši i uvijek će nedostajati novaca za njezino održavanje. Batoš je zatražio da se za to nađe jedno konstruktivno, trajno rješenje.

Fakultet mogu davati zahvalnice, priznanja i druge oblike zahvalnost ali nije svaki doprinos takav da bi se davao počasni doktorat.

''Ovo je postalo razbacivanje počasnim doktoratima'', kazao je jedan od inicijatora otvorenog pisma Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

''Pokazuje se na nizu primjera da postoji problem upravljanja Sveučilištem, što se posebno tiče financiranja. To pitanje je otvoreno i ovim financijskim izvješćem za 2018. godinu u kojem  je veliki broj netransparentnih stavki, kao i prebacivanjem tih troškova dijelom na studente, što će najviše odraziti na one lošijeg imovnog stanja'', zaključio je Baketa.