Milišić u Mostaru: Ljudi u BiH trebaju upoznati svoju prošlost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institut za povijest Univerziteta u Sarajevu održao je u Mostaru promociju četiri svoja izdanja, a u suradnji sa fakultetom Humanističkih nauka Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru.

Riječ je o izdanjima: 'Istimalet – Bosna u osmanskoj političkoj strategiji' autora dr. Sedada Bešlije; 'Od dućana do Pozorišta sarajevska trgovačka elita 1851.- 1878. godine' autorice Hane Yonius; 'Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi' autora Muhameda Nametka i Zbornik Priloga Instituta za povijest.

Pozdravne govore uputili su uime domaćina v.d. dekana Edim Šator, te direktorica Instituta za povijest Senija Milišić.

Milišić je istaknula kako je riječ o izdanjima koja su tiskana tijekom ove godine. "To su tri monografije mladih suradnika koje pokrivaju razna razdoblja naše prošlosti. Jedna je iz Osmanskog perioda, a još jedna s kraja Osmanskog perioda, a treća monografija se odnosi na percepciju kulturnih događanja u BiH po završetku Drugog svjetskog rata (1945.-1950.).

Osim monografija, promoviran je i 45. broj našeg časopisa koji izlazi jednom godišnje, a riječ je o Prilozima Instituta za povijest", kazala je Milišić.

"Institut će i u narednom periodu nastaviti sa izdavanjem monografija, prvenstveno naših suradnika, ali i drugih vrijednih djela koja budu u našem okruženju. Inače, naš primarni cilj je da ljudi u BiH upoznaju svoju prošlost, te da ta prošlost bude zasnovana na istinitim činjenicama", navodi Milišić.

Na upit novinara, radi li Institut na projektima istraživanja područja Hercegovine, te ako rade, da li to obavljaju po regijama (istočna, zapadna, središnja, južna, sjeverna Hercegovina), Milišić je rekla: "Po regionalnoj osnovi je vrlo teško raditi. Mi se obično vezujemo za period i gledamo da 'pokrijemo' cijelu BiH. Povijest BiH ne završava niti na Buni, niti na Kozjoj ćupriji, nego je prvenstveni cilj i u skladu s onim što se događalo u nedavnoj prošlosti u okruženju, ali i u BiH. Radimo i na tom planu, iz razloga da ne doživljavamo da stranci pišu našu povijest ili da činjenice iz naše povijesti doživljavamo iz zemalja u okruženju".

O izdanjima su svoju riječ dali dr. Faruk Taslidža, dr. Sedad Bešlija, dr. Hana Yonius i dr. Dženita Rujanac.