Mostar: Zdravstveni odgoj je potreban srednjoškolcima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok je spolni odgoj u nekim zemljama uobičajeni predmet u školama, bh učenici ga tek spominju u sklopu drugih predmeta.

Inicijativa srednjoškolaca Gimnazije Mostar pod nazivom "Zdravstveni odgoj-predmet u srednjim školama?" je u sklopu Civitas projekta pokrenula inicijativu za uvođenje zdravstvenog odgoja u srednje škole.

Edukacija budućih generacija

Selma Duranspahić, Sunčica Humačkić, Amna Trčalo, Selma Ljeljak, Aida Avdić, Esmeralda Hamzić, Jasmina Širić, Selma Mezit, Lejla Glamoč, su pod vodstvom mentora prof. Ragiba Dizdar pokrenuli ovu inicijativu, s kojom imaju velike zamisli. Educirati svoju, ali i buduće generacije.

''U našoj generaciji je posebno istaknut problem maloljetničke trudnoće, pokrenuli smo inicijativu da se uvedu predmeti o zdravlju i odgoju u sklopu satova biologije, razredne nastave i tjelesnog odgoja. Prvo nam je ideja bila da se zdravstveni odgoj uvede kao zaseban predmet, no u razgovoru s ljudima iz ministarstva zavodom za školstvo i direktorom škole, rekli su nam kako se ne može  uvesti kao poseban predmet. Stoga želimo provesti  kao dio zdravstvenog plana već postojećih predmeta, jer svaki predmet ima od 10 do 20 posto prostora da nastavnici uvedu 'nešto svoje'. Naša je zamisao da se u tih 10-20 posto uvede taj odgoj'', rekle su nam učenice u razgovoru.

Program u skopu postojećih predmeta

Učenice koje su pokrenule inicijativu, objasnile su da se bore da se program uvede jednom tjedno, te da bude u sklopu postojećih predmeta i u kontinuitetu, jer se, smatraju samo tako mladi mogu naučiti o svom tijelu, zdravlju i kako se zaštititi.

''U ministarstvu su nam rekli da se program već treba provoditi na nastavi, ali većina profesora to ne radi, i mi samo trebamo to 'podignuti'. Projekt se radi s naglaskom na maloljetničke trudnoće jer njih je sve više, imali smo razgovore s mostarskim ginekolozima koji su podržali našu inicijativu, ali smatraju da stručnjaci trebaju raditi edukacije, a ne nastavni kadar'', pojasnile su nam učenice.

Inače, na Svjetski dan zdravlja, u školu su pozvale iskusnog ginekologa Enija Kapetanvića, koji je održao predavanje za učenike trećih i četvrtih razreda.

''Na predavanju su bile i cure i momci, saznali smo svašta, o menstruaciji, spolnim odnosima, plodnim i neplodnim danima. Nitko od nas nije znao ništa primjerice o plodnim i neplodnim danima, nismo imali pojma o tome. Mi smo u tim godinama da neke naše kolege već upražnjavaju odnose i bilo bi dobro znati informacije. Učenici preko medija i društvenih mreža dolaze do pogrešnih informacija. Maloljetničke trudnoće, seksualni odgoj i učenje o zdravlju se smatra tabu tema. Kada kada netko spomene nešto o plodnim danima cure se osjećaju neugodno, pitanje je hoćeš li se osjećati neugodno s djetetom ili kada dobiješ neku bolest'',  zapitale su.

Mentalno zdravlje učenika

Inače, ovaj predmet bi se osim spolnim i reproduktivnim odgojem, trebao baviti i mentalnim zdravljem, jer kako učenice ističu, sada su u godinama kada bi trebali shvatiti sebe.

''O problemima rijetko tko od nas priča s roditeljima, možda bi bilo bolje pričati s nekim. Mi u školi imamo samo pedagoga, nemamo psihologa, koji je definitivno potreban školi. Kada smo radili anketu, saznali smo da većina srednjih škola u Mostaru nema psihologe, koji bi trebali pružiti pomoć učenicima. Kada imamo predavanje iz psihologije mi redovno postavljamo pitanja, van nastavnog plana'', rekle su učenice, napominjući da im je cilj u sve škole uvesti zdravstvenu edukaciju.

''Želimo da se proširi obrazovanje na ostale škole, Vijeće učenika nas podržava i svi koji žele mogu se u  našu inicijativu uključiti preko Vijeća. Radili smo ankete i učenici s hrvatskog i bosanskog plana i programa nas podržavaju. Svi su suglasni da treba uvesti zdravstveni odgoj, jer većina smatra da se treba brinuti o vlastitom zdravlju'', dodale su učenice.

U anketi je postavljeno pitanje učenicima da se definira zdravstveni odgoj, oni znaju definiciju, ali ona nije dovoljno mjerilo znanja.

Učenici zapostavljaju zdravlje

''Ja mogu znati definiciju, a da nisam upoznata s bolestima. Drugo pitanje bilo je smatraju li da će uvođenje zdravstvenog odgoja biti korisno, svi su za, a s obzirom da se znanstvena i religijska učenja razlikuju, upitali smo učenike trebali se unatoč njima učiti o zdravstvenom odgoju, učenici su rekli da'', rekle su pokretačice inicijative.

Dodale su i da su maloljetnička trudnoća, depresija i anksioznost sve češće problemi njihove generacije.

''Učenici zapostavljaju zdravlje, škola im je osnovna okupacija. U zdravstveni odgoj bio bi uključen i jedan od važnih problema naše generacije, a to je nezdrava ishrana. U Hrvatskoj se provodi program gdje se djeca uče o zdravoj ishrani od osnovne škole, a mi imamo  kolege koji sa svojih 16 godina imaju problema s pretilosti, anoreksijom, bulimijom...'', rekle su učenice, ističući da je važno da se učenici moraju više početi brinuti o svom zdravlju.