Arhitektonske barijere
Barijere u Mostaru - Učenici s invaliditetom mogu samo prići školama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U mostarske škole djeca s invaliditetom mogu većinom samo prići, ako je suditi po odgovoru koji je iz Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara dobila vijećnica Vesna Šunjić.
Inače, Šunjić je tražila da se dostavi informacija o dostupnosti škola osobama s invaliditetom, te dostupnost kabinetima, učionicama, kao i postojanje stručnog kadra. Također tražena je informacija i o zaposlenim u školama uključenim u proces podrške osobama s invaliditetom i asistentima u nastavi.
Loše stanje u osnovnim školama
Prema popisu škola koji je stigao, većina škola je navela kako imaju prilaz školi, dok samo JU IV Osnovna škola nema pristup, OŠ Bartola Kašića, navode ima djelomičan pristup, a OŠ Marina Držića na glavnom ulazu nema prilaz dok ima na dva sporedna.
Četrnaest osnovnih škola je navelo kako imaju prilagođen ulaz u školu. Treća osnovna škola, JU IV Osnovna škola, JU OŠ Drežnica, JU OŠ Blagaj, JU OŠ 'Omer Maksumić 'Podvelež, OŠ Marina Držića Buna i OŠ Kruševo, navele su kako nemaju prilagođen ulaz.
Što se tiče dostupnosti učionica osobama s invaliditetom, devet škola je navelo kako su im učionice dostupne, sedam škola je navelo da nema pristup, šest škola ima pristup učionicama u prizemlju, dok je jedna škola navela da ima 'djelomičnu' dostupnost učionica.
Od 24 osnovne škole, 16 ih je navelo da imaju zaposlenog pedagoga kao stručni kadar uključen u proces podrške osobama s invaliditetom, dvije škole su navele da nemaju zaposlenog na ovoj funkciji dok su četiri škole rekle kako nema potrebe za zapošljavanjem stručnog kadra.
Sedam škola je navelo da nemaju zaposlene asistente u nastavi.
Puno gore u srednjim školama
U srednjim školama situacija je puno gora.
Od 19 srednjih škola u gradu, većina ih ima samo prilagođen prilaz školi, a čak dvije, odnosno Srednja škola Sestara milosrdnica i Muzička škola I. i II. stupnja nemaju prilagođen ni prilaz.
Osam škola je navelo da ima prilagođen ulaz u školu, dok ostale nemaju prilagođen ulaz.
Učionice su dostupne samo u JU Srednjoj tekstilnoj i poljoprivrednoj školi, te u Srednjoj Ekonomskoj školi Joze Martinovića. Pet škola je navelo da imaju u prizemlju dostupnost učionicama, dok Srednja strojarska škola Fausta Vrančića navodi da ima dostupnu jednu učionicu i tri kabineta u dvorištu škole.
Devet škola je navelo kako od stručnog kadra uključenog u proces podrške osobama s invaliditetom imaju zaposlenog psihologa, dok je Srednja Ekonomska škola Joze Martinovića navela kako ima zaposlenog i psihologa.
Ostale škole nemaju zaposlenog na ovoj funkciji, od svih 19 škola samo je jedna navela da ima zaposlenog asistenta u nastavi.
Poražavajuće
''Sami možete zaključiti da je jako teško odabrati školu prema svojim afinitetima-ako ste osoba s invaliditetom, a školujete se u Mostaru, ili "vrlo jednostavno" se odlučiti zbog vrste pristupačnosti. Kako bilo, poražavajuće je imati status grada, a ni u 21. stoljeću ne opravdati njegovu ljepotu i pristupačnost javnih, obrazovnih, kulturnih i turističkih sadržaja svim građanima i učenicima'', navodi se na stranici Udruge za pristupačni Mostar.
Podsjetimo, ranije smo pisali da je pristupačnost, točnije nepristupačnost ulica i institucija osobama s poteškoćama u kretanju u Mostaru poznata, te da se po tom pitanju se gotovo ništa ne radi.
Ranije je za Bljesak.info zastupnica Šunjić rekla kako će se o (ne)pristupačnosti pričati još dugo.
''Mi smo predložili da se u Program rada Gradskog Vijeća uvrsti i izvještaj o pristupačnosti gradskih institucija osobama s invaliditetom što je uvaženo i planirano za treće tromjesečje, tako da će sasvim sigurno o (ne)pristupačnosti pričati još dugo. Jedno od pitanja vrlo brzo će biti informacija o broji osoba s invaliditetom koje su zaposlene u Gradu Mostaru, kao i poduzećima i ustanovama Grada'', kazala nam je Šunjić.
Problem nepristupačnosti škola i kabineta za odvijanje nastave se mora riješiti dugoročno.
Pročitajte još
''Kratkoročno rješenje bilo bi svakako u izmještanju kabineta u prizemlje i osiguranje prilagođenog toaleta, ali dugoročno se mora planirati osiguranje pristupačnosti svih katova i svih kabineta za sve osobe s invaliditetom, učenike, roditelje i nastavnike'', kaže Šunjić.
I Boška Ćavar, zastupnica Naše stranke u Gradskom vijeću, dijeli mišljenje sa zastupnicom Šunjić, te ona osobno i njena stranka žele pomoći da se počnu rješavati problemi nepristupačnosti. I sama je na sjednici postavila Vijećničko pitanje o načinju rješavanja ovih problema.
Za sada, kaže u Planu rada Gradskog vijeća tematska sjednica nije zakazana do trećeg kvartala.
Glavna savjetnica Grada Mostara Radmila Komadina za naš portal je ranije rekla kako osobama s teškoćama u kretanju mora biti osiguran prilaz svim institucijama, počevši od osnovnih i srednjih škola.
''Čim na kolegiju dobijemo dopis, (op.a dopis Uderuge Za pristupačni Mostar), a vjerojatno će biti proslijeđen i od strane stručne službe Gradskog vijeća, mi ćemo se očitovati po tom pitanju, odnosno vidjeti što Grad Mostar može poduzeti. Svi smo na fonu da se takvim osobama mora osigurati pristup svim ustanovama i institucijama pogotovo obrazovnim, koje svakodnevno pohađaju'', kaže Komadina.
Dodala je da će Grad Mostar zasigurno nakon te informacije i prezentiranja na Gradskom vijeću donijeti određen zaključak, u kojem smjeru će se ići vezano za uklanjanje svih arhitektonskih barijera i mogućnosti neometanog pristupa odnosno prilazu osobama s invaliditetom, kako onima koji su u kolicima tako i onima koji imaju poteškoća u hodanju.
Odgovarajući na upit kako riješiti postojeće barijere i neadekvatne prilaze rekla kako ovlaštene kuće moraju uraditi projekt kako se to može riješiti, pa tek onda se može konkretno reagirati.
