Bh. obrazovanje: Većina naših odlikaša ne zna podijeliti dva broja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Tradicionalni načini izvođenja nastave koji su u našoj državi još uvijek dominantni više pripremaju djecu za prošlost nego za budućnost'', kazala je za Bljesak.info Maja Stojkić, ravnateljica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

Bio je to naime odgovor ravnateljice ove Agencije na naše pitanje ''koliko BiH nazaduje u prilagodbi obrazovnog sustava s europskim trendovima i potrebama suvremenog doba?''

No, priča nije tako jednostavna kako se čini, a rezultati koje naši učenici imaju na relevantnim međunarodnim testiranjima su i više nego loši. Razloga je mnogo a u skladu s tim javljaju se i brojna pitanja, na koja se odgovori tek naziru.

Hiperprodukcija odlikaša

Jedno od njih postavila je upravo Maja Stojkić. Naša sugovornica se pita ''kako zemlja s hiperprodukcijom odlikaša može imati rezultate ispod međunarodnog prosjeka u istraživanjima koja traže praktičnu primjenu znanja, ako djeca ne uče samo za ocjenu?''.

Dakle, uče li nam djeca samo za ocjenu a ne za znanje – odgovor je dalo i PISA istraživanje u kojem su učenici iz BiH prvi put sudjelovali 2018.  Rezultati istraživanja su pokazali veliko zaostajanje naših učenika za učenicima u Europskoj uniji.

Petnaestogodišnjaci u BiH, u prosjeku, zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz Europske unije. Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne posjeduje funkcionalnu čitalačku pismenost, odnosno razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta tekstova.

Žaneta Džumhur, PISA državni koordinator, tada je predstavila rezultate 15-godišnjka iz Bosne i Hercegovine, koji su sudjelovali u istraživanjima PISA 2018.

"Učenička postignuća u PISA 2018. u BiH pokazuje da je prosječno postignuće u matematici 406 bodova, u čitanju 403, a u znanosti 398 bodova, što je ispod OECD prosjeka. Iz prirodnih znanosti je najlošije postignuće. Rekli bismo da se radi o tri godine školovanju razlike, i ako to predstavimo u razumljivijem obliku, u OECD zemljama radi se o 15-godišnjacima a u našoj zemlji bi to bili učenici koji su 12-godišnjaci i koji pohađaju sedmi razred osnovne škole", iznijela je podatke Džumhur.

Ispod EU prosjeka

Da smo ispod europskog prosjeka jasno je odavno, no da se približimo rezultatima učenika iz razvijenih zemalja – čini se ne činimo mnogo. Ili ono što činimo još uvijek nije dovoljno.

''Kako bi današnja škola omogućila djeci da se optimalno razvijaju, potrebno je naučiti učenike kako učiti, odnosno promijeniti način učenja, poučavanja i vrednovanja učenikova rada'', mišljenja je Stojkić.

Osvrnuvši se na rezultate PISA istraživanje profesor matematike i informatike u Drugoj gimnaziji Mostar, ujedno i predsjednik Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju CERIT - Anes Hadžiomerović kaže da je ''istraživanje pokazalo da imamo izvrsne pojedince među učenicima''.

Njegovi učenici su inače svjetski prvaci u robotici. Kao mentor bh. robotičke reprezentacije i netko tko je vidjeo kako to rade svjetske sile, koliko EU zemlje ulažu u znanje i razvoj obrazovanja – mišljenja je da naši obrazovni programi nisu toliko loši, ali su dosta opširni.

''Uči se dosta nepotrebnih stvari koje su davno prevaziđene'', kaže Hadžiomerović.

Fokus na reprodukciji sadržaja a ne na inovativnosti

Iz IV osnovne škole Mostar kažu da su postojeći nastavni planovi i programi za osnovno obrazovanje  preobimni i neprilagođeni učenicima digitalne generacije. Fokusirani su uglavnom na reprodukciju nastavnih sadržaja, a ne na inovativnost, kreativnost, razvoj kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, digitalne, poduzetničke, socijalne i građanske kompetencije.

''U današnje vrijeme djeca primarno uče za ocjenu, ali još uvijek postoje učenici koji uče za znanje i koji ulažu puno slobodnog vremena u izradu posve individualnih radova kojima pokazuju izuzetno visok nivo kreativnosti, maštovitosti i istraživačkih kompetencija. Mislim da je važno ohrabriti ih u tome. Kada napravite izložbu učeniku koji pokazuje afinitet prema likovnom izražavanju, vi mu, zapravo, dajete znak da je dobar u onome što radi, da postiže izvrsne rezultate i tu rad i učenje za ocjenu prestaje, a počinje ljudska potreba za samoostvarenjem'', mišljenja je Školski stručni tim  za planiranje i vrednovanje odgojno obrazovnog procesa u IV osnovnoj školi.

Iz ove mostarske škole ističu i kako naše učionice, naši nastavni planovi i programi i materijalni resursi u školama, najčešće nisu u skladu s visokotehnološkim okruženjem u kojem odrastaju učenici, te im ne podstiču radoznalost i znatiželju, a to je osnova svakog učenja.

Odlikaši ne znaju podijeliti dva broja

Zbog svih navedenih razloga djeca su na PISA testiranju npr. masovno izbjegavala zadatak  koji se tiče jednostavnog izračuna visine stepenica. Na to je posebno podsjetila ravnateljica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

''U zadatku je data ukupna visina, ali i širina stepenica, a bilo je potrebno izračunati visinu svake pojedine stepenice.  Nekome tko razmišlja logično posve je jasno kako postaviti zadatak, međutim djeca bi sve zakomplicirala s visinom i širinom te na kraju potpuno odustajala od izrade zadatka. Gledajući opći uspjeh naših učenika dolazimo do zaključka kako većina naših odlikaša ne zna podijeliti dva broja. Sutra će veliki postotak tih istih odlikaša upisati građevinsku školu i raditi zgrade u kojima će živjeti naša djeca i unuci pa vi sami izvucite zaključak kome činimo uslugu podižući prosjek ocjena'', objasnila je Maja Stojkić, te dodala:

''Naši obrazovni sustavi pred učenike postavljaju zahtjeve najniže razine kojima se od djece dominantno traži reprodukcija naučenih sadržaja. Učenici su se prilagodili ovakvim zahtjevima. Uče samo ono što se od njih traži te im zato i znanje ostaje na nižoj razini. Za naše obrazovanje je ključan prelazak na ishode učenja, kao i usvajanje novih pristupa poučavanju i vrednovanju''.

Ulaganje EU u obrazovanje

Također, nastavnici su jedan od ključnih faktora uspjeha u budućnosti i usklađivanja s EU standardima.

Prosječni omjer u BiH je 7,1 učenik na jednog nastavnika, što je manje od EU prosjeka.

''Nema te reforme, kurikuluma, strategije koja će funkcionirati u praksi ako nemate visoko motiviran nastavni kadar. Mi, kao obrazovna institucija, ulažemo mnogo u stručno usavršavanje naših nastavnika i stručnih saradnika. Sudjelujemo u Erasmus+ projektima, obukama koje provode europske institucije, dio smo mreže europskih škola, ali tu smo gdje jesmo zahvaljujući našem entuzijazmu i proaktivnosti'', ističu iz IV osnovne škole.

Maja Stojkić iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH podsjetila je na ulaganje EU zemalja u obrazovanje i zbog čega njihovi učenici imaju puno bolje rezultate.

''Bogate EU zemlje za obrazovanje izdvajaju nešto malo više od 14% dok Bosna i Hercegovina izdvaja oko 9%. Povećanje ulaganja u obrazovanje u pravilu rezultira povećanjem postignuća učenika, ali doprinos financijskih ulaganja ipak prije svega ovisi od načina na koji se sredstva troše, odnosno od toga u što se sredstva ulažu. EU zemlje jako puno ulažu u kontinuirani profesionalni razvoj svojih nastavnika. Nastavnici su oni koji sve ono što je zamišljeno u planu i programu provode u praksi. Tijekom pandemije se najbolje pokazalo koliko kreativni, inovativni, prilagodljivi i maštoviti pojedini nastavnici mogu biti'', rekla je Stojkić za Bljesak.info.

Kako bi proveli poboljšanja potrebno je osigurati i kontinuirani profesionalni razvoj odgojno – obrazovnih djelatnika, a sve navedeno potrebno je raditi s jasnim ciljem usklađivanja s međunarodnim standardima- dodaje ravnateljica APOSO.

Prosjek u EU

Činjenica je i da BiH ima jedan od najnižih nivoa pristupa predškolskom obrazovanju u regiji – samo 15 posto djece je uključeno u predškolsko obrazovanje, dok je u EU prosjek 95 posto. 

Na pitanje što BiH može primijeniti od modela i načina po kojima se uči u EU, sugovornici daju sljedeće odgovore.

''Od EU modela u našim školama možemo primijeniti veću zastupljenost suvremenih modela nastave, prije svega praktične, integrativne i projektne nastave. Imam sreću da radim u školi koja kontinuirano surađuje sa školama u Europi u okviru raznovrsnih projekata. Način našeg rada i način rada naših kolega iz drugih europskih država se ne razlikuje puno. Zajedno podučavamo učenike medijskoj ili npr. financijskoj pismenosti, učimo ih društvenoj odgovornosti, sigurnosti i ponašanju na internetu. Naši učenici imaju objavljene zbirke poezije, kodiraju uz pomoć Micro:bita, uz mentorstvo nastavnika održavaju eksperimentalne dane, sudjeluju na svjetskim olimpijadama, prave predstave koje problematiziraju položaj mladih u društvu, organiziraju debate, samostalno snimaju animirane i dokumentarne filmove, identificiraju probleme u lokalnoj zajednici i apliciraju na grantove za realizaciju ideje koja će dovesti do poboljšanja određenog problema u našem društvu. Radimo posvećeno i tako da svako dijete razvije do maksimuma svoje talente i vještine. To je, ujedno, i recept po kome rade škole u Europi'', poručio je Školski stručni tim  za planiranje i vrednovanje odgojno obrazovnog procesa u IV osnovnoj školi.

''Suludo je očekivati drugačiji rezultat ako…''

Iz Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH podsjećaju i da je ''Einstein rekao kako je definicija ludosti činiti stalno jednu te istu stvar i očekivati drugačiji rezultat.''

''Ne možemo očekivati vidno unaprjeđenje i rezultate "preko noći". To je proces, ali sam ubijeđen da će doći, ako se krene s većim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i razvoj od trenutnog 0,2% BDP-a'', ističe Anes Hadžiomerović, profesor matematike i informatike u Drugoj gimnaziji Mostar i predsjednik CERIT-a.

Dakle, promjena u načinu izvođenja nastave i edukacija nastavnog kadra izgleda da je ključna kako bi se približili EU standardima.

''Nastavnicima je neophodno osigurati sredstva i uvjete rada u kojima će biti ohrabreni koristiti suvremene metode i pristup radu. Potrebno je stvoriti uvjete kako bi učenicima vrijeme provedeno u školi bilo što produktivnije. Kvalitetniji sadržaj, interaktivni pristup te znanja i sposobnosti koji će djeci i mladima omogućiti postizanje zavidnih rezultata sve to polazi od nastavnika. Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika neophodan je za unapređenje obrazovanja u Bosni i Hercegovini'' poruka je ravnateljice APOSO.

Bitno je napomenuti i da Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (između ostalog) se bavi razvoje Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa (ZJNPP), koja je temeljni dokument, namijenjen nadležnim ministarstvima obrazovanja i pedagoškim zavodima, kojim se određuje pravac razvoja odgojno – obrazovnih sustava u BiH , od predškolskog pa do kraja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja i koji je polazna osnova za bilo kakvu reviziju i unaprjeđenje postojećih nastavnih planova i programa.

Dakle, APOSO ne ocjenjuje nastavne planove i programe na način da u njima crvenom olovkom precrtava i dopisuje određene sadržaje po osobnom nahođenju.

U skladu s tim Agencija neprestano apelira da nadležne obrazovne vlasti dosljedno primjenjuju Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja (koju je razvila Agencija zajedno sa smjernicama za implementaciju).

''Međunarodna istraživanja donijela su niz korisnih spoznaja i omogućila izvođenje preporuka za unapređenje nastavne i školske prakse. Promjena se neće dogoditi dok ne prilagodimo obrazovne sustave BiH funkcionalnim znanjima, vještinama i kompetencijama'' , zaključuje Stojkić.