Digitalni marketing kao predmet u mostarskim srednjim školama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čini se da budući srednjoškolci polako shvaćaju važnost upisa u strukovne škole kako bi nakon završenoga školovanja izbjegli dugogodišnje čekanje na zavodima za zapošljavanje.

U Hercegovini je manje djece zainteresirano za gimnazije, a više za strukovna zvanja. No, i škole bi trebale ići u korak s vremenom i djeci nuditi nova zanimanja. Jedna od njih je Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turistička škola iz Mostara koja od iduće godine uvodi novi smjer, javlja FTV.

Digitalni marketing - novi je smjer koji od iduće školske godine uvode u Srednjoj ekonomskoj i ugostiteljsko-turističkoj školi u Mostaru, svjesni činjenice da je reforma obrazovanja nužna.

Nužne su, ističu i inovacije kojima bi potaknuli učenike na upis u strukovne škole. Predmeti koji će se izučavati trend su u suvremenom svijetu.

"Web dizajn, grafički dizajn, biznis planiranje i upravljanje, brendiranje, financije. Ustvari skraćeno rečeno to su predmeti gdje se učenici osposobljavaju kako poduzetnički razmišljati, menadžerski upravljati, marketinški predstavljati i na kraju financijski analizirati", pojašnjava Edisa Šahović, profesorica ekonomskih predmeta u Srednjoj ekonomskoj i ugostiteljsko-turističkoj školi u Mostaru.

Praćenjem trendova i osluškivanjem tržišta ovako malim, ali sigurnim koracima završava vrijeme kada su učenici na praksi, nerijetko, bili tek nijemi promatrači i obavljali poslove koje sa strukom nisu imali nikakve veze. Ova srednja škola učenicima je osigurala praktičnu nastavu u IT kompaniji gdje će, zaista, steći stvarno znanje.

"Pomagat će našem marketing timu kako bi poboljšali naš marketing,a i kako bi oni stekli praktično iskustvo i na taj način vidjeli zapravo što znači raditi u marketing Odjelu, što je to ono što oni uče svakog dana", kazala je Valerija Ereš, predstavnica IT kompanije Zen-Dev Mostar.

"Na praksi smo imali zadatak koji je obuhvatio zaista sve realistične aspekte koji nam trebaju u svakodnevnom poslu što se mene tiče, to mi se isplatilo jer sve što sam naučila makar i površno mogla sam primijeniti kasnije kad sam se zaposlila kao softver developer", kaže Ilhana Džeko, studentica Fakulteta informacijskih tehnologija Univerziteta Džemal Bijedić Mostar.

Bosanskohercegovačkom obrazovanju je žurno potrebna temeljita reforma kako bi se učenici, pa i studenti kroz više praktičnoga rada osposobili za tržišnu utakmicu koja ih nedvojbeno čeka nakon svršetka izobrazbe.

"Nama je želja da se ljudi obrazuju i dalje,da imamo visokoobrazovane kadrove,ali u svakom slučaju zabilježili smo da je smanjen broj učenika i upisa u gimnazije,a da se povećava broj učenika koji se upisuju na primjer u elektro školu i građevinsku", istakao je ministar obrazovanja HNŽ-a Rašid Hadžović.

Atraktivne su i strojarska, te medicinska škola. Želja je i da se učenici privuku više zanatima, no to ide nešto sporije. Kako bilo, djeca, ali i roditelji su shvatili da strukovna izobrazba daje više prilika za zapošljavanje, a manje godina provedenih na burzi rada.