UNICEF i UNESCO: Djeca u BiH trebaju sigurnije i bolje škole

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rownak Khan je predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, i Siniša Šešum šef Ureda UNESCO-a u Sarajevu, objavili su danas pismo o obrazovanju BiH, ističući da se djeca moraju vratiti u škole.

Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:

''Pandemija koronavirusa izazvala je nezapamćeni prekid obrazovanja širom svijeta – oko 1,6 milijardi učenika mjesecima izbiva iz svojih učionica. Ova situacija je dodatno produbila nejednakosti i pogoršala već prisutnu krizu učenja jer je milijunima djece, mladih i odraslih onemogućen jednak pristup obrazovnom procesu i mogućnostima za nastavak učenja.

Dvije stvari su sigurne. Prvo, glavni prioritet je zaštita života i dobrobiti djece, mladih, nastavnika, školskog osoblja i porodica učenika. Drugo, kraj pandemije se još uvijek ne nazire te, stoga, trajno zatvaranje škola nije prihvatljivo rješenje. Prilikom odlučivanja o ponovnom otvaranju škola, potrebno je veoma pažljivo odvagati zdravstvene rizike i rizike od daljnjih gubitaka i zaostajanja u učenju. Ponovno otvaranje škola uz poštovanje neophodnih mjera sigurnosti, stoga, predstavlja složen prioritet. Ne postoji univerzalan pristup rješavanju ovog pitanja, ali postoji sve obimniji korpus globalnih smjernica koje se lako mogu prilagoditi kontekstu Bosne i Hercegovine (BiH), uz istovremeno osiguravanje krajnjeg cilja – sigurnost za sve, uvijek i iznad svega.

Od sredine ožujka 2020. godine oko 500.000 učenika u BiH ne prati nastavu u svojim učionicama. Obrazovne vlasti u BiH pokušale su na brzinu uspostaviti različite mehanizme učenja na daljinu u otežanim okolnostima, s više ili manje uspjeha. Usprkos brojnim izazovima s kojima su se suočavali učenici, nastavno osoblje i obitelji, imali smo priliku vidjeti nekoliko sjajnih primjera razvoja inovativnih rješenja poput mobilnih aplikacija i web portala za učenje, koji su omogućili nastavak obrazovnog procesa. Međutim, u trenutku dok koronavirus nastavlja da se širi cijelim svijetom, a početak školske godine je sve bliže, povela se žustra rasprava: kada i kako na siguran način ponovo otvoriti škole u BiH? 

Posljedice dugotrajnog zatvaranja škola:

Svi moramo biti svjesni činjenice da zatvaranje škola ostavlja dubok trag na učenike. Ako djeca duži period ne pohađaju nastavu u školi, to može doprinijeti povećanju razlika u obrazovanju, izazvati značajne gubitke i zaostajanja u učenju tijekom i nakon krize izazvane pandemijom, povećati rizik od napuštanja školovanja, pogotovo kada je riječ o djeci iz ranjivih porodica, te narušiti kvalitetu obrazovnih ishoda i u narednim generacijama.

Moramo također biti svjesni da se BiH s krizom učenja suočila i prije pandemije budući da je Program za međunarodnu procjenu učeničkih postignuća (PISA) 2018 pokazao da više od 50 posto djece u BiH ne postiže minimalni nivo funkcionalne pismenosti iz jezika, prirodnih znanosti i matematike. Pojedine procjene upućuju na to da se uslijed krize izazvane pandemijom ovaj postotak može dodatno povećati.  

Što su učenici duže van škole, veća je vjerojatnoća da se neće ni vratiti u školske klupe. To se pogotovo odnosi na najranjiviju djecu, poput Roma, djece koja žive u ruralnim sredinama, djece iz siromašnijih obitelji, djece u pokretu ili djece s poteškoćama u razvoju. Ali gubici i zaostajanja u učenju nisu jedini rizik s kojim se suočavaju djeca i mladi. Pored ispunjavanja svoje obrazovne funkcije, škola predstavlja i okruženje u kojem djeca dobivaju osnovne usluge, kao što su podrška mentalnom zdravlju, zdravstveni pregledi i terapijske usluge. Nadalje, škola velikom broju djece pruža i tjelesnu sigurnost.

Višesektorski pristup povećanju otpornosti:

Generalni tajnik UN-a nedavno je izdao preporuke za siguran povratak djece u učionice u prijedlogu politike, pokrenute u sklopu nove globalne kampanje pod nazivom Spasimo našu budućnost. „Sada moramo poduzeti odvažne korake kako bismo stvorili uključive, otporne, kvalitetne obrazovne sustave koji su spremni za buduće izazove“, poručio je Generalni tajnik.

Sigurno otvaranje škola je izazovan proces koji zahtijeva strateški i višesektorski pristup, zasnovan na obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim argumentima. Ovaj proces treba da uključuje bliske konzultacije s nastavnicima, obiteljima i drugim predstavnicima zajednice. Obrazovne vlasti mogu iskoristiti ovu priliku da otvaranje škola organiziraju na kvalitetniji način kroz rekonceptualizaciju sektora obrazovanja koji će time postati prilagodljiviji i otporniji na trenutne i buduće izvanredne situacije.

UN je izradio globalni Okvir za ponovno otvaranje škola koji se fokusira na sigurne mjere za održavanje zdravlja i dobrobiti učenika i nastavnika, uz istovremeno osiguravanje kontinuiteta nastave i učenja za sve, uključujući i one koji su najranjiviji.  Ovaj Okvir treba dodatno poduprijeti efikasnim planiranjem politika i održivim financijskim ulaganjima u obrazovanje.

Na osnovu ovog Okvira preporučujemo obrazovnim vlastima u BiH da osiguraju jednak pristup kvalitetnom učenju za najranjivije, između ostalog kroz ulaganje u digitalnu povezanost za sve. Ovo je također prilika za razvoj inovativnih rješenja usmjerenih na smanjenje nejednakosti kroz ulaganje u asistivne tehnologije za djecu s poteškoćama u razvoju. Moramo rekonceptualizirati proces učenja tako da svi učenici steknu vještine koje su im potrebne za uspjeh u životu i radu. Poseban naglasak treba staviti na digitalizaciju obrazovnih sistema i integraciju modaliteta učenja na daljinu i učenja putem interneta, kao preduvjet za fleksibilan i djelotvoran odgovor na buduće prekide i poremećaje obrazovnog procesa. I na kraju, pozivamo vlasti da osiguraju i povećaju proračune za obrazovanje i usmjeravaju sredstva na najranjivije kategorije.

Predano ćemo pomagati BiH u oporavku, obnovi, rekonceptualizaciji i osmišljavanju obrazovnih sistema u zemlji. Bez sumnje, kada se škole ponovo otvore, mogu se pojaviti novi rizici koje obrazovne vlasti trebaju pažljivo pratiti s ciljem prilagođavanja obrazovnog procesa u skladu s razvojem epidemiološke situacije. Ali što god da se dogodiobrazovanje ne smije stati. Djeca i mladi u BiH trebaju sigurnije i bolje škole. Da bismo to osigurali, svi moramo osmisliti proces učenja na potpuno novi način.''