Dobna granica ovisnika sve niža: Počinju se drogirati u osnovnoj školi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Život u Oporavku", najveće europsko istraživanje o iskustvima oporavka od ovisnosti o drogama, koje se trenutno provodi u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona, uskoro će biti objavljeno s ciljem da doprinese razumijevanju procesa oporavka i njegove dobrobiti za pojedinca i zajednicu.

Psihoaktivne supstance postale su sveprisutni problem suvremenog društva, a njihova žrtva može biti svako, navode iz nevladinih organizacija koje pružaju podršku bivšim ovisnicima.

Informiranost može biti najveće sredstvo u toj borbi i omogućiti svakom najefikasnije djelovanje, a to je prevencija. Međutim, mnogi ne uspiju u tome i nastavljaju posezati za supstancama koje ih jednog dana dovedu u začarani krug ovisnosti iz kojeg često ne vide izlaz.

Život u oporavku

 Ipak, iskustva i priče mnogih bivših ovisnika govore da je oporavak i izlaz iz te situacije moguć.

Da se poslije ovisnosti može živjeti jedan ispunjen, normalan i zdrav život ima za cilj pokazati i istraživanje "Život u Oporavku" koje će prikupiti podatke i životna iskustva ljudi koji su smanjili ili prekinuli zloupotrebu droga.

Istraživanje se provodi kroz partnersto Mreže oporavljenih ovisnika (Recovered Users Network - RUN), inicijative koju su pokrenuli Europska krovna organizacija (EURAD), terapijska zajednica San Patrignano (Italija), NVO Proslavi Oporavak (Bosna i Hercegovina,) te NVO Izlazak (Srbija).

"Značaj istraživanja jeste upravo u tome da se skine fokus sa same problematike štetnosti droga i da se stavi naglasak na sve benefite koje oporavak donosi. Vjerujemo da će rezultati istraživanja to pokazati. Imamo priliku da prikupimo informacije o životnim iskustvima ljudi u oporavku", kazala je u razgovoru za AA Cecilia Hajzler iz Udruženja za resocijalizaciju bivših ovisnika Proslavi Opravak sa sjedištem u Sarajevu.

Rezultati istraživanja na ljeto

Hajzler, koja je i sama nekada bila ovisnik o drogama, navodi da će na ovaj način udruženje doći do naučnih dokaza o dobrobiti oporavka te se nada da će istraživanje doprinijeti tome da se stigmatizacija i marginalizacija bivših ovisnika u BiH smanje.

"To neće biti samo moja priča, već će to biti sistematizirani znanstveni dokazi koje ćemo moći da prezentiramo javnosti. To je jako bitno zato što smo suočeni s tim da je jako prisutna stigmatizacija ovisnika u našem društvu. U istraživanju javnog mnijenja koje smo proveli pokazalo se da 23 posto stanovništva BiH misli da je moto 'Jednom ovisnik - zauvijek ovisnik' istina, a 20 posto stanovništva je mišljenja da osoba može prestati koristiti droge, ali nikada ne može da živi normalnim životom", dodala je Hajzler.

Online istraživanje pokrenuo je stručni tim Sheffield Hallam Univerziteta u partnerstvu sa istraživačkim institutima u Gentu i Roterdamu i ono se, osim u Bosni i Hercegovini, provodi i u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Upitnik je dostupan i na web stranici organizacije Proslavi Oporavak, uz biranje opcije "Život u oporavku". Anonimnim ispunjavanjem upitnika do 10. travnja ove godine istraživanju mogu doprinijeti svi bivši i oporavljeni ovisnici koji apstiniraju više od tri mjeseca. Rezultati istraživanja bit će objavljeni na ljeto.

"Nadamo se da će ovo istraživanje pokazati u kojoj mjeri se ljudi oporavljaju bez da je to striktno medicinski tretman koji obuhvata samo upotrebu lijekova. Jer se ljudi oporavljaju na najrazličitije načine i veliki značaj imaju grupe podrške, terapijske zajednice ili neki značajan događaj koji se desio u životu", dodala je Hajzler.

 Droga među osnovcima

U Bosni i Hercegovini posljednjih godina značajno se promijenila ovisnička scena kada su u pitanju uživaoci o psihoakivnim supstancama. Društvo se s problemom zloupotrebe droge, njenim negativnim utjecajem, suočava već dugi niz godina, ali zabrinjava činjenica da se dobna granica prvog susreta s drogom kontinuirano spušta i ona se sada sve češće javlja i među osnovcima.

"Zasigurno se pomjerila donja granica naniže. Imamo problem već i u osnovnim školama sada. Ali se isto pomjera i granica traženja pomoći. Prije bi imali ljude koji bi dolazili u poodmaklim godinama nakon desetak godina 'staža' na nekoj drogi, koji bi onda prvi put vidjeli da ne mogu sami i tražili pomoć. Sada već imamo mlade sa 20 godina ili 21, koji traže pomoć zbog toga što su danas i život i droge puno brži i puno jače utiču na ljudski mozak", istaknuo je predsjednik Udruženja Proslavi Oporavak Borislav Goić.

Kako je kazao, "ulazna droga" ili ovisnost za sve ostalo je cigareta, koji mnogi u kontekstu toga smatraju neštetnom.

"Mnogo puta kažemo da cigareta nije neki problem, ali postoje istraživanja koja kažu da je cigareta ulazna droga ili ovisnost u sve dalje. Naravno, kada govorimo o zabranjenim psihoaktivnim supstancama, onda je to marihuana. Razmislimo da nijedan čovjek neće posegnuti za nečim jačim. Ovisnost je takva jedna stvar, gdje vi ulazite kroz mala vrata. S marihuanom, koja 'nije štetna', 'ne razvija ovisnost', 'nema velikih problema' mladi ljudi uđu u svijet ovisnosti i kažu, 'ja uvijek mogu nazad'. Problem nastaje što smo mi već otvorili vrata ovisnosti i ponašamo se u tom ovisničkom duhu", dodaje je Goić.

Smatra da veliku ulogu u prepoznavanju problema ovisnosti, u oporavku ovisnika i u njihovoj reintegraciji igraju obitelj i zajednica.

"Oporavak i izlječenje moguće je samo ako svi koordinirano djelujemo. Mi ćemo motivirati nekoga, dat ćemo neke alate s kojima će se čovjek boriti protiv recidiva, ali ono što je u kući je jako bitno", poručio je.

Prema njegovim riječima, ovisnost je "uvijek bila na dnu socijalnog, devijantnog ponašanja", zbog čega su bivši ovisnici jedna od najmarginaliziranijih grupa. U tom kontekstu, Goić je ukazao i na važnost njihove resocijalizacije i društvene reintegracije.

"Dug je to put, ali ako budemo išli ka cilju reintegracije, svaki čovjek mora biti integriran u društvo. Neko će ostati na putu, ali će zasigurno biti na boljem mjestu nego što je bio, ali dosta ljudi će onda i završiti taj put i ovisnost će jednostavno biti prošlost", kazao je Goić.

Reintegracija kao krajnji cilj

Tvrdi da situaciju s drogom u Bosni i Hercegovini treba posmatrati u kontekstu ukupne socio-ekonomske i demografske situacije, naročito uzimajući u obzir vrijeme rata i njegov uticaj.

I u ovoj oblasti u BiH je dosad izostala sistematska pomoć od države, a djelimično rješavanje problema, pružanje pomoći, podrške ovisniku kroz cjelokupan proces oporavka spalo je u djelokrug rada raznih udruženja, centara za mentalno zdravlje i drugo.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je početkom ove godine Prijedlog državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini za period 2018. – 2023. godina, koja je usuglašena s međunarodnim propisima u ovoj oblasti.

Riječ je o važnom strateškom dokumentu koji podrazumijeva provođenje paketa preventivnih i represivnih mjera kako bi se ograničio i stavio pod kontrolu utjecaj zloupotrebe opojnih droga na stanovništvo Bosne i Hercegovine.

"Jako je bitno da se ovoj stvari pristupa sistematski, da se svi oni organi koji se ovim bave, ozbiljnije pozabave time, da imamo forenziku, strategiju koja će biti implementirana, da imamo zajedničke sastanke, razgovaramo o tome, a da se ne zatvaramo samo u svoje institucije bile one vladine ili nevladine. Mislim da je to ključni problem. Ovisnost je jedan multidisciplinarni poremećaj čovjeka. On je poremećaj i njegovog zdravlja i njegovog ponašanja. Ako ćemo odgovoriti na multisektorski način, možemo vidjeti izlazak iz te problematike i vidjeti više ljudi koji su došli do cilja, a to je reintegracija u društvo", poručio je Goić.