Dvojno obrazovanje stiže u BiH: Dio obrazovanja u školi, a dio u tvrtkama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Strahujući od nedostatka kvalificirane i mlade radne snage, koji će biti sve izraženiji, što zbog lošeg obrazovanja, što stalnog i sve većeg iseljavanja, privatni sektor želi pokrenuti pilot-projekt tzv. dvojnog obrazovanja, piše Večernji list BiH.

Učenje kroz rad

Dvojni model stručnog obrazovanja, kako tvrde poslodavci, sustav je edukacije koji, primjerice, u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj bilježi već godinama pozitivne trendove, a u kojem učenici stručnih škola pohađaju dio nastave redovito u školi, dok ostatak vremena provode na stručnoj praksi koja se odvija u različitim kompanijama. “Učenje kroz rad” je organizirani postupak tijekom kojeg učenici, pod voditeljstvom i nadzorom, u realnom radnom okruženju kod poslodavaca ističu kompetencije nužne za učinkovit i produktivan rad u određenom zanimanju.

Načela “dvojnog obrazovanja” su jednaki uvjeti za sve, usklađenost s potrebama poslodavaca i tržišta rada, pristup različitim područjima rada u okviru iste razine obrazovanja i prema višim razinama obrazovanja, sloboda izbora zanimanja te partnerstvo između svih relevantnih institucija - tvrde poslodavci. Razgovori o mogućnosti uvođenja ovakvog sustava obrazovanja već su pokrenuti u nekim gradovima i općinama Federacije BiH, ali će do njegova oživljavanja na terenu trebati proći izvjesno vrijeme i biti potrebni novac na uspostavu specijaliziranih ureda i šaltera, edukacija trenera, opremanje kabineta prema vrsti obuke gdje će učenici moći steći određena praktična znanja za buduće radno mjesto. Prvenstveno je planirana edukacija trenera za model “dvojnog obrazovanja”, kao i edukacija nastavnika praktične obuke.

''Ako prijava na taj projekt bude prihvaćena, trajao bi 12 mjeseci i trebao bi pokazati kako se na brz i učinkovit način može osigurati funkcioniranje “dvojnog obrazovanja”. Nakon toga, bili bi poznati učinci ovakve vrste stručnog obrazovanja i njegova mogućnost provedbe u obrazovni sustav, što ima za cilj osiguranje uvjeta za stjecanje, usavršavanje i razvoj kompetencija u odnosu na potrebe tržišta rada s obzirom na to da je jedan od velikih problema s kojima se poslodavci suočavaju “neatraktivnost” zanimanja, na što upućuju upisne statistike, prema kojima se broj učenika za određena zanimanja smanjuje iz godine u godinu'', ističu poslodavci.

Mladi i nezaposlenost

Analiza, koju je izradila organizacija “The South Eastern European Youth Network”, pokazala je kako na tisuće mladih ljudi koji završe stručno ili visoko obrazovanje u BiH ne mogu naći posao u struci, a mnogi se okreću nisko kvalitetnim poslovima u neformalnom gospodarstvu. Svaka četvrta mlada osoba ne završava srednju školu. Manje od polovine svih zaposlenih osoba mlađih od 30 godina uspijeva naći posao u području za koje su obrazovani, što dovodi do visoke stope migracije mladih iz zemlje.

Stopa nezaposlenosti mladih u BiH je 63 posto, a to je jedna od najvećih u Europi. Oko 170.000 osoba mlađih od 30 godina je nezaposleno, što je gotovo 31 posto svih registriranih nezaposlenih. Samo 30,6 posto mladih aktivno je na tržištu rada, a stopa zaposlenosti među mladima je poražavajućih 14 posto.