Problemi za studente
Sveučilište u Mostaru: Nije istina da se diplome iz BiH ne priznaju u RH i Sloveniji
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Sa Sveučilišta u Mostaru reagirali su povodom natpisa da se u Hrvatskoj i Sloveniji ne priznaju diplome iz Bosne i Hercegovine.
''Sveučilište je europsko akreditirano sveučilište, član je European University Association (EUA) koja okuplja više od 800 europskih sveučilišta i International Association of Universities (IAU) koja okuplja više od 600 sveučilišta i mreža'', naveli su iz ove ustanove.
Pozvali su ravnatelja Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine prof. dr. Enesa Hašića da pojasni svoju izjavu za N1 televiziju koju je dao u kontekstu postotka studenata iz Republike Hrvatske koji studiraju na Sveučilištu u Mostaru, a koji je rekao ''Moramo se upitati zašto je to tako, je li to baš zbog kvaliteta. Neka svatko zaključi zbog čega je nekoliko hiljada građana Republike Hrvatske, zaposlenih građana došlo kod nas i upisalo fakultete''.
''Ovakvom izjavom ravnatelj Hašić stavlja u neravnopravan položaj sve studente u Bosni i Hercegovini aludirajući na kvalitetu rada Sveučilišta u Mostaru te ovakve izjave negativno utječu na procese internacionalizacije i privlačenja stranih studenata na sva sveučilišta i univerzitete u Bosni i Hercegovini. Dok sva europska sveučilišta u internacionalizaciji vide prednost i mogućnost razvoja, u Bosni i Hercegovini se to postavlja kao problem'', navode sa mostarskog Sveučilišta.
Podsjetimo, povodom Međunarodnog dana obrazovanja, koji se odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda obilježava 24. siječnja svake godine, u Mostaru je održan okrugli stol na temu "Investirati u ljude znači staviti obrazovanje na prvo mjesto!".
Voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina Marko-Antonio Brkić naglasio je kako su na okruglom stolu otvorene teme koje su od životne važnosti za društvo u BiH, a posebno se osvrnuo na to da su u posljednja dva ili tri mjeseca Republika Hrvatska i Republika Slovenija obustavile redovitu proceduru priznavanja diploma koje se stječu na visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini.
''Ukoliko se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Ja se nadam se da će institucije u BiH, uz razumijevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji, uspjeti naći rješenje. Ako je problem, a očito jeste, osiguranje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja u BiH, onda trebamo staviti obrazovanje na prvo mjesto'', smatra Brkić.
Izrazio je bojazan da se time upozoravaju nadležni iz naše zemlje da naš sustav visokog obrazovanja nije dovoljno kvalitetan da bi bio prepoznat na međunarodnom planu.
''Zakon kaže da visoko obrazovanje nakon srednjeg obrazovanja dovodi do međunarodno priznate kvalifikacije. Ako međunarodno nije priznato, onda ne znam kakvo je to visoko obrazovanje. Imali smo neke reakcije koje kažu da je cjelokupan odgojno-obrazovni sustav u BiH možda najveća sramota naše države na međunarodnom planu'', dodao je Brkić.
Obrazovni sustav u BiH ranjiv i manjkav
Da je visoko obrazovanje u BiH jako ranjivo i manjkavo smatra prof. dr. Mirko Puljić, predsjednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta koji je podvukao kako razlog stoji u tome da je cijeli sustav visokog obrazovanja u našoj zemlji neuređen.
''Imamo s jedne strane akreditiranje visokoškolskih organizacija čime se bave državne agencije za razvoj visokog obrazovanja, dok s druge strane imamo licenciranje, odnosno izdavanje dozvola za rad visokoobrazovnim institucijama. To ne funkcionira, sudaraju se nadležnosti ili između nadležnosti imamo slobodnog prostora. Da ne govorim o Ministarstvu civilnih poslova koje smatra da nema nikakve odgovornosti za ono što se u visokom obrazovanju događa'', ustvrdio je profesor Puljić.
Smatra da je Ministarstvo civilnih poslova odgovorno za stanje u kojem se sada nalazimo, ali i da su ove intervencije Hrvatske i Slovenije dobro došle jer "ne znamo ništa uraditi bez pritiska".
''Mi ćemo se sada morati pokrenuti kako bismo zaštitili našu djecu, naše studente koji stječu diplomu ovdje i imaju problema s priznavanjem diplome izvan BiH. Rješenje vidimo u tome da reagira Ministarstvo civilnih poslova koje bi trebalo sazvati konzultacije svih aktera procesa obrazovanja, od institucija za akreditiranje, licenciranje, do onih koji nadziru obrazovne vlasti. Moramo krenuti s privremenim akreditacijama visokoškolskih organizacija'', napomenuo je on.
Ravnatelj Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u Bosni i Hercegovini prof. dr. Enes Hašić naglasio je kako je obrazovanje zalog za budućnost te da bez kvalitetnog obrazovanja nijedna država ne može imati dobru budućnost.
Podsjeća da je potrebno, prvenstveno za ostanak ljudi u našoj zemlji, stvoriti klimu optimizma.
''Potrebno je da se ljudi ne osjećaju kao u tunelu bez svjetla, nego da to svjetlo barem slute i vide. Pa tako je i u obrazovanju. Zajednički moramo graditi sustav kvalitetnog obrazovanja. U tom smislu Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u Bosni i Hercegovini zajedno s ostalim nadležnim vlastima treba uložiti puno napora da takve uvjete stvori za iduće razdoblje'', ističe on.
Negativno mišljenje
Profesor Hašić još je pojasnio kako Republika Hrvatska od 2004. godine nikome ne priznaje diplome, nego daje mišljenje o obrazovnim sustavima. To se mišljenje kod nas, kako dodaje, u nekim slučajevima izražava kao negativno.
''Moramo na tome zajedno poraditi i podići tu kvalitetu. Diplome iz BiH su priznate sa svih akreditiranih fakulteta i univerziteta u BiH na ostalim područjima Europe. Nema problema u Njemačkoj, Austriji. Ključni problem je u Hrvatskoj prouzrokovan činjenicom da je veliki broj studenata iz Hrvatske upisao fakultete u BiH. Moramo se upitati zašto je to tako. Neka svatko zaključi zbog čega. To je do nas. A sad kad smo se suočili s problemom moramo naći način da iz njega izađemo'', napomenuo je on.
Na kraju je istaknuo podatak kako je Bosna i Hercegovina u jednom trenutku imala 53 visoko obrazovne institucije na oko 3 milijuna stanovnika, dok je sada taj broj 39, odnosno 28 univerziteta i 11 visokih škola.
