Izjava Komisije 'Justitia et pax' u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, Komisija "Justitia et pax" Biskupske konferencije BiH uputila je u javnost Izjavu koju potpisuje predsjednik Komisije, biskup banjalučki mons. Franjo Komarica. 

U izjavi se navodi kako je potrebna očitija vjerodostojnost svih koji sudjeluju u izgradnji sigurnije i humanije budućnosti BiH. 

Komisija "Justitia et pax - Pravda i mir" BK BiH i ovom prigodom apelira na sve dobronamjerne ljude i političke elite u BiH da konačno naprave kvalitetni otklon od dosadašnjeg sebičnog politikanstva te se okrenu afirmiranju temeljnih demokratskih i ljudskih vrijednosti, jer se pravično i civilizirano društvo može izgraditi jedino predanim radom na suživotu koji će biti snažno obilježen tolerancijom i međusobnim uvažavanjem. 

Međunarodna – zajednički izrađena i od brojnih državnika prije sedam desetljeća potpisana – Povelja o ljudskim pravima dragocjen je putokaz za izgradnju humanog društva u narodima i zemljama cijele zemaljske kugle. Mnogi pojedinci i skupine su se diljem svijeta istinski i zauzeto trudili i trude u praksi provoditi odredbe Povelje i tako doprinositi poboljšanju mnogih ljudskih života i međuljudskih odnosa. Za to im i ovom prigodom treba javno odati priznanje i zahvalnost. 

U našoj životnoj sredini smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna osnovna ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje, koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloupotrebljavanja, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega - podsjeća se u izjavi i napominje kako se Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), još od 1975. godine nakon okončanja rata u BiH, izrazila je svoju spremnost da – dosljedno svojem postojanju – učinkovito pomogne konkretno provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma, poručuju biskupi. 

Od OESS-a, organizacije koja se još od 1975. godine obvezala obrazlagati, čuvati i promicati baštinu vrednota i principa, očekuje se da ni u kojem slučaju ne pristane na bilo kakvo prihvaćanje i potvrđivanje rezultata ratnog nasilja i bezakonja te povreda skoro svih osnovnih ljudskih prava i sloboda brojnim pojedincima pa i cijelim zajednicama, etničkim ili vjerskim, u BiH. 

Mir, koji počiva na preziranju i nepoštivanju osnovnih prava osoba i zajednica, ne može biti ni pravedan ni trajan. A takav nepravedan mir nije predviđen ni Daytonskim mirovnim sporazumom, niti ga trebaju stanovnici naše nesređene zemlje, niti može garantirati sigurnu budućnost ni naše niti susjednih zemalja, stoji dalje u izjavi. 

Vodstvo Katoličke Crkve – i u Vatikanu i u našoj zemlji – dosljedno tijekom cijelog poratnog vremena zastupalo jasno načelo da održivi povratak svih prognanih i izbjeglih stanovnika naše zemlje mora ostati trajni cilj, koji se ne može niti smije nikakvim smicalicama i tobožnjim poboljšanjima naknadno ugrađivati u temeljne odrednice u provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u njegovom Aneksu 7. Dosljednim provođenjem Aneksa 7 Dajtonskog mirovnog sporazuma stvorit će temeljne pretpostavke za povratak izbjeglih i prognanih, a dugoročno gledano – olakšati zajednički život nacionalnih i vjerskih zajednica, koje su u Bosni i Hercegovini i u cijeloj našoj regiji pozvani da žive zajedno. 

Općenito je, dodaje se u izjavi Komisija "Justitia et pax", poznato da i nakon 23 godine od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma još uvijek desetinama, pa i stotinama tisuća stanovnika naše zemlje, kojima je oduzeto jedno od glavnih, neupitnih ljudskih prava – pravo na rodno mjesto, i na imovinu – predstavnici međunarodnih nadležnih institucija i organizacija i domaćih političkih stranaka i institucija nisu omogućili i osigurali ta prava, poglavito zbog pomanjkanja njihove političke volje, a to su bili dužni. 

Cijelo ovo razdoblje primali su za to plaću bez očekivanog učinka u provođenju Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma. Time su se teško ogriješili o međunarodno pravo i međunarodne obvezujuće ugovore i ujedno doprinijeli učvršćivanju fatalne atmosfere daljnjih podjela i razdvajanja u našem društvu, te širenju i učvršćivanju mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u našoj zemlji, što je suprotno duhu i nakani odredaba Daytonskog mirovnog sporazuma, stoji u izjavi. 

Napominje se nadalje kako u BiH, koja je, kao i brojne druge sastavljena od više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica, nije teško shvatiti i prihvatiti općepoznatu činjenicu da ta različitost pozitivan izazov i ponuda za raznovrsni društveni, kulturni, privredni i svekoliki razvoj. 

U svakom dobronamjernom i objektivnom čovjeku posve jasno da ni nakon dvadeset i tri godine od zaustavljanja krvavih ratnih zbivanja, prvotno skrojeni daytonski političko-društveni okvir nije u praksi postigao ni minimum uvjeta za istinski demokratski razvitak bosanskohercegovačkog društva i stvaranje pravne države i osiguranje svih ljudskih prava i osobnih i kolektivnih. 

Posve je jasno da u ovako skrojenoj državi ne postoji vladavina prava niti se otvara bilo kakav dodatni demokratski prostor za istinsku afirmaciju osnovnih ljudskih prava – kao što su npr. pravo na dom i zavičaj, pravo na ravnopravan tretman svih naroda i građana ili pak pravo na demokratski izbor vlastitih političkih predstavnika, stoji u izjavi. 

Vezano za diplomatske inicijative i "političke igre oko formiranja vlasti i implementaciji izbornih rezultata", Komisija "Justitia et pax" Biskupske konferencije BiH na kraju svoje izjave postavlja pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces, ako je nakon odluke Ustavnog suda BiH u Izbornom zakonu nastala i ostala pravna praznina, koja sprječava cjelovitu implementaciju izbornih rezultata.