Zatraženo izjašnjenje nadležnih
Koliko HNŽ (ne)brine za svoju djecu - u priču oko vrtića se uključili i ombudsmeni
Tekst članka se nastavlja ispod banera
I ombudsmeni za ljudska prava u BiH 'zabavili' su se tematikom rada dječjih vrtića u Mostaru, te su zatražili odgovore od nadležnih institucija.
Naime, Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH početkom rujna obratile direktorice dječjih vrtića J.U. Ciciban gospođa Dženana Šegetalo i Danijela Kegelj dostavljajući apel i peticiju roditelja za revidiranjem propisanog broja djece u vrtićkim skupinama u školskoj 2020./2021. Godini.
U apelu je navedeno da roditelji preuzimaju punu odgovornost za zdravlje njihove djece, tražeći da djeca u vrtićke skupine krenu s punim kapacitetom, jer smatraju da dosadašnja postupanja od nadležnih organa nisu bila pravovremena niti usklađena sa stvarnim potrebama roditelja i djece.
Izjašnjenje nadležnih
Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava zatraženo je izjašnjenje nadležnih o trenutnoj situaciji.
Kao i roditelji i vrtići, ombudsmeni su odgovore zatražili od Ministarstva obrazovanja, znanosti kulture i sporta HNŽ, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Zavoda za javno zdravstvo i Grada Mostara.
''Imajući u vidu izneseno i na osnovu danih ovlasti, a u skladu s članom 25. Zakona o Ombudsmenima za ljudska prava BiH, potrebno je da Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH u roku od tri dana, od dan prijema ovog akta, dostavite izjašnjavanje na osnovu kojeg bi pravoshodno trebao da bude vidljiv angažman gore navedenih naslova, a sve u cilju rješenja nastale problematike'', navodi se u pismu Ombudsmana nadležnim institucijama.
Odgovorilo Ministarstvo zdravstva
Za Bljesak.info su iz ove institucije naveli kako je zahtjev za izjašnjenje poslan prije pet dana, a do zaključenja teksta, odgovor su dobili samo od Ministarstva zdravstva koje ponavlja, da se preporuke trebaju poštovati.
''Do sada smo dobili odgovor samo od Ministarstva zdravstva, ukratko, oni smatraju da se preporuke trebaju poštovati, da su svjesni problema s kojima se u organizaciji i radu susreću vrtići, ali da se preporuke Federalnog kriznog stožera, koje su i oni usvojili, trebaju poštovati'', rečeno je za naš portal iz Institucije ombudsmana, koja i od ostalih nadležnih očekuje odgovore.
Podsjećanje - kako je došlo do problema
Valja podsjetiti kako je došlo do cijelog problema, pa i pozivanja u pomoć Ombudsmana za ljudska prava. Veliki kaos nastao je jer je bila produžena odluka koju je donio Zavod za javno zdravstvo Federacije, a u kojoj se između ostalog navodi da je dozvoljen rad vrtićima (i privatnim i javnim) sa samo devet djece po grupama.
Iz gradskih vrtića pozvali su roditelje za podršku i pomoć, a roditelji su početkom mjeseca potpisivali peticiju i apel, koji su uputili na više razine vlasti.
Roditelji su ljuti, jer se do zadnjeg dana nije znalo hoće li se krenuti u vrtić redovito i u punom kapacitetu, te je odgoda napravila problem svima, jer problem upisa u vrtiće, mogao je vrlo lako postati i socijalni problem.
U peticiji, roditelji su tražili da djeca krenu u vrtićke skupine u punom kapacitetu, jer nitko ne može odrediti kojih će devetero djece imati privilegiju boraviti u vrtiću dok se roditelji moraju vratiti na svoja radna mjesta, koja su uspjeli zadržati u ovoj krizi. A vrtići nemaju kapacitet, ni ljudske resurse, da povećaju broj skupina djece, kako bi se ove odluke ispoštovale.
''Smatramo kako je ovo diskriminacija i djece i roditelja, te kako odluka nema nikakvog uporišta budući da se život mora nastaviti normalno odvijati'', navodi se u peticiji roditelja.
Prebacivanje loptice
Županijsko Ministarstvo zdravstva koje rukovodi Kriznim stožerom i Ministarstvo obrazovanja cijelo vrijeme prebacivali su lopticu odgovornosti s jednih na druge, dok se u cijeloj ovoj situaciji Grad Mostar kao osnivač vrtića nije niti jednom oglasio javno da ponudi neki prijedlog ili da podršku.
Dakle, Krizni stožeri ministarstva zdravstva (i Federalni i županijski) mogu izdavati naredbe samo zdravstvenim ustanovama.
Drugim ustanovama van svoje nadležnosti, kao što su vrtići i škole, mogu samo dati preporuke, koje resorna ministarstva mogu prihvatiti, odbiti ili prihvatiti dijelom. Točnije, ministrova (u ovom slučaju ministra obrazovanja u HNŽ-u) je zadnja, jer je to isključivo njegova nadležnost, a naš ministar obrazovanja, je čak i u medijima ishitreno rekao, da vrtići nisu njegova nadležnost, da bi se nekoliko mjeseci kasnije potiho ispravio opet govoreći da pitanja o smjernicama za vrtiće treba uputiti Kriznom stožeru ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo.
Jednostavnije, ministarstvo obrazovanja moglo je, umjesto da iskopira i prepiše, dijelom prihvatiti preporuke i prilagoditi ih i odrediti pedagoške norme i broj djece koji mogu krenuti u vrtić i izbjeći cijeli kaos. A Grad Mostar je u međuvremenu, trebao stati iza svojih ljudi, radnika, djece i roditelja, glasno i jasno pozvati ministra na djelovanje da se situacija riješi u najboljem mogućem smjeru za sve.
Koliko HNŽ (ne)mari za djecu
Koliko naša županija kasni i ne mari za djecu, upravo onu na kojima bi trebala budućnost ostati, ako u međuvremenu ne odsele sve mlade obitelji zbog silnih pravila koja se provode samo na djeci, dokazuje i to da HNŽ nema zakona o predškolskom obrazovanju.
Naime, 2000. godine donesen je okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, po kojem su županije trebale napraviti svoj zakon.
Prije dvije godine odnosno 2018. godine, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ na čelu s Rašidom Hadžovićem je najavilo da po preporukama UNICEF-a i UNESCO-a, ministarstvo kreće u izradu zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
No Hercegovačko-neretvanska županija ni dan danas, 20 godina nakon, nema zakon, a korona kriza skinula je maske političarima te pokazala veliko neinteresiranje nadležnih, koji su u ovom slučaju djeci nametnuli maske, razmake, ekranizaciju, dok oni sami obilaze brojne slave, ne mareći za razmak i masku.
