Mostar
Slika djece u bh. medijima: Siromašni, bolesni, školski i estradni talenti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Publikacija "Mediji u najboljem interesu djeteta: Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja" koja detaljno analizira pozitivne i negativne utjecaje medija na živote djece, fokusirajući se pritom na najranjivije i najugroženije skupine, predstavljana je u srijedu na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru.
Publikacija donosi iscrpan uvid u vrlo složen odnos djece i medija, kojega vrlo detaljno propituje te donosi niz primjera, analiza, zaključaka, preporuka i smjernica.
Stručna savjetnica u
Ocijenila je kako je jedna od preporuka bila i da mediji često krše prava djeteta, posebno ranjivih skupina te da su u medijima često prisutni stereotipi i predrasude kada su u pitanju marginalizirane skupine djece.
Zoran Ćatić iz Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju ustvrdio je kako bh. društvo s jedne strane stalno postavlja pitanje kada će mediji i obrazovne politike nešto napraviti, dok s druge strane ono samo ne čini ništa, nego bježi od svoje uloge i ne radi ništa kako bi se obrazovna i medijska situacija popravila.
Novinarka Alema Kazazić koja je u publikaciji obradila temu 'Djeca bez roditeljskog staranja' upozorila je na porast djece smještene u institucije.
''Poražavajuće je da unatoč svim reformama koje BiH pokušava provoditi sve ovo vrijeme, kod nas raste broj djece u institucijama, osobito djece s poteškoćama u razvoju do tri godine'', naglasila je te podsjetila kako po tom pitanju BiH prednjači u zemljama regije.
Također se osvrnula i na veću potrebu razvijanja medijske pismenosti kod djece od najranije dobi, istaknuvši kako je potrebno djecu učiti da koriste medije te da u tom slučaju nijedan medij koji je njima dostupan, neće imati toliku štetnost na njihov rast i razvoj.
Ono što je posebno zabrinjavajuće i na što upozoravaju autori jeste i nedostatak sadržaja o djeci te da je veoma mali dio prostora i vremena svega 5 posto posvećen takvim sadržajima. Osim toga, upozoravaju i na vrlo nisku medijsku pismenosti u BiH, dok je medijska kultura u okviru koje bi se ona mogla razvijati u nastavnim planovima i programima veoma mala i površna.
''Ukoliko bismo morali napraviti sliku bosanskohercegovačke djece, baziranu na informacijama koje dolaze iz medija, dobili bismo grupni portret na kojem su najčešće zastupljena bolesna djeca, siromašna djeca i djeca – sportski, školski i estradni talenti'', napisala je, uz ostalo, Nineta Popović.
Autori su u publikaciji također iznijeli niz primjera o tome što bi sve trebalo promijeniti i na što se sve treba fokusirati da se zaštiti najranjivija skupina društva, posebice kada se uzme u obzir da statistika procjenjuje da se postotak djece u ukupnoj populaciji BiH od 1990. do 2015. godine stalno smanjuje, dok se postotak djece koja žive u siromaštvu povećava, a prema podacima UNICEF-a stopa apsolutnog siromaštva djece u BiH je veća od 30 posto, što znači da svako treće dijete u BiH živi u siromaštvu.