Mladi u BiH nemaju potrebu za političkim angažiranjem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mladi u Bosni i Hercegovini jako malo znaju o lokalnoj upravi, Vladi kako i Vijeću ministara i drugim sličnim institucijama i o njihovim nadležnostima, zaključak je ispitivanja na temu o ''Javno političko mišljenje i euro-atlantske integracije: Stavovi mladih''

Rezultati ispitivanja koje je provodio Centar za međunarodne i bezbjednosne studije Banja Luka prezentirani su danas u prostorijama Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

Predstavili su predstaviti prof. dr Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, doc. dr Dražen Barbarić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i doc. dr Miloš Grujić sa Ekonomskog fakulteta Nezavisnog univerziteta u Banjaluci.

''Mladi ne vjeruju institucijama. Ne vide potrebu za angažiranjem u političkim aktivnostima jer misle da neće ništa promijeniti, ali očekuju od države da nešto poduzme za njih'', kazao je profesor Šolaja.

Istaknuo je da je cilj ovog ispitivanja mladima pokazati i potaknuti ih da budu angažiraniji da budu aktivniji u društvenim i političkim procesima te da vide da oni nešto mogu promijeniti.  

Letargiju mladih doc. dr  Dražen Barbarić objasnio kao normalan stavih mladih, kako u Europi tako i kod nas. Kako je kazao na mladima ne bi stavljao teret revolucionizma. Kako je objasnio u demokratskim, uređenim društvima letargija te društvena i politička apatija su najveći oblik demokratskog prava. U državama s oštećenom demokracijom kakvu imate kod nas apatija i letargija se postavljaju kako oblik društvene devijacije.

''Ali ako vam je 18 ili 23 godine, normalno je da više brinete o ispitnim rokovima i izlascima nego o izgradnji minihidrocentara ili lokalnim izborima u Mostar. To je sasvim normalan red stvari'', kazao je Barbarić.

Inače, istraživanja stavova mladih na temu „Odnos javnog političkog mišljenja prema euro-atlantskim integracijama u Bosni i Hercegovini“ Centar  za međunarodne i bezbjednosne studije sproveo je među mladima u Banjaluci, Mostaru, Trebinju, Bihaću i Brčkom. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 1000 mladih osoba prosječne životne dobi od 22 godine.

Tijekom današnje rasprave govorilo se o suvremenima prijetnjama sigurnosti društva: kako mladi percipiraju suvremene prijetnje  pojedincu, političkoj zajednici, institucijama, društvu u cjelini. Kakvi su odgovori ponuđeni na te prijetnje i koje odgovore nude mlade generacije na sigurnosne prijetnje modernog doba.

Također se goorilo i o tome što karakterizira motivaciju mladih za sudjelovanjem prilikom suočavanja sa suvremenim  sigurnosnim prijetnjama i opasnostima koje one predstavljaju. Kako i što su glavne karakteristike odnosa mladi - društvo u procesu ostvarivanja proširenja i  produbljivanja bezbjednosti kao odgovora na moderne prijetnje.

Sudionici u diskusiji bili su predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i  Hercegovine, Hercegovačko-neretvanske županije, predstavnici akademske zajednice, nevladinih organizacija i drugih institucija i organizacija i mladi među kojima su i neki koji su sudjelovali u samom istraživanju.