Najmasovniji prosvjedi do sada: Mi smo spremni štrajkati, ako oni nisu spremni sjedati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najmasovniji prosvjedi prosvjetnih djelatnika do sada, na kojima se prema procjenama okupilo oko 4.000 tisuće ljudi, održani su u utorak 10. prosinca u Mostaru.

''Vlada je odugovlačila, razvlačili su pregovore. Nisu nas uopće htjeli primiti na početku nikako. Uslijedio je jedan štrajk upozorenja, pa i jedan prosvjed da bismo tek onda sjeli i da bi nam tek u trećem mjesecu ponudili jednu, neozbiljnu ponudu 2,5 posto povećanja plaće. Očito je od samog starta njihova taktika razvlačenja i odugovlačenja kako bi nam ukrali još koji mjesec i kako bi, eto, time nešto uštedjeli. Došli smo do kraja odugovlačenja i razvlačenja, toga više nema. Sad su ključni tjedni, a ne samo tjedni, nego i dani. Ono što se do sada manipuliralo i što se prekrivalo i što se na razne načine represivnim mjerama htjelo dokinuti, od toga nema ništa. Mislim da je došlo vrijeme da sjednemo i da ozbiljno razgovaramo i da ovo privedemo kraju. Da dogovorimo neko rješenje koje će biti zadovoljavajuće za sve i koje će konačno djecu i nastavnike vratiti u učionice'', rekao je Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ.

Na upit kako komentira stav Vlade HNŽ da se nema što pregovarati, Milić je istaknuo naveo kako ''ako je to njihov stav, ljudi su čvrsti kao beton armirani.''

''Što se toga tiče, mi smo spremni štrajkati ako oni nisu spremni sjedati, to je njihov problem. Naš minimalni zahtjev je 15 posto, to smo od početka govorili. Da je bilo u trećem mjesecu 10 posto, najvjerojatnije bi to ljudi prihvatili. Međutim, sada nakon godinu dana maltretiranja i mrcvarenja, nakon velikoga štrajka, hodanja po sudovima i ostalog - ljudi su stava da je 15 posto minimalno i mi od toga ne odustajemo'', dodao je.

Vlada HNŽ je tražila izmjene i dopune Koletivnog ugovora, a na upit, jesu li ih predložili Milić odgovara: ''Ma kakav kolektivni ugovor! Ne znam kako bih to nazvao a da ne koristim neke grube riječi, to smo ignorirali.''

Na upit o zaključivanju ocjena djece navodi kako je i taj dio do Vlade.

''To je do njih. To je do Vlade, znači ne samo zaključivanje ocjena, nego sve je upitno. Ako se nastavi ovako ponašati, očito da nam ništa ne slijedi dobro'', zaključio je.

Naveo je kako su im se danas na prosvjedu pridružile i kolege iz Rame, Jablanice, Konjica i drugih gradova. Podrška je stigla i iz sindikata Sveučilišta i sindikata vrtića što pokazuje kako je kompletan odgojno obrazovni sustav nezadovoljan.

Također, danas je u Mostaru održan i štrajk sudstva, a u najavi je i prosvjed medicinara ii sveučilišnih profesora.

''Situacija s ovom Vladom je nikad gora'', rekao je Milić.

Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture HNŽ Edina Čomić čestitala je Dan ljudskih prava.

''Što reći, šesti put smo na ulici, ovaj put s jačom podrškom nego ikada. Podršku dobivamo sa svih strana i svih sindikata iz BiH i iz ostalih županija, iz regije, Hrvatske, Makedonije. Svi su s nama jer shvaćaju da su ovo opravdani zahtjevi koje ne možemo riješiti već dugo vremena. U posljednje vrijeme bilo je toliko dezinformacija i izjava od strane Vlade koja je nekako ujedinila članstvo i zato danas imamo podršku u ovom broju. Nije istina da dolazimo svaki put s novim zahtjevima. Zahtjev je uvijek isti, nego pokušavamo biti na tim pregovorima prevareni sa računanjem postotaka. To ponavljam posljednjih dana, sindikat nije mijenjao zahtjeve, nego je ostao pri svom, a oni pokušavaju uporno ispod 5 posto sakriti 2 posto koje nam nude na koeficijent od prvih 7'', navela je Čomić.

Sutra je najavljeno i prvo ročište za tužbu u 9 sati ujutro, a sindikati se, kako je navela Čomić, nadaju da će Sud sagledati činjenice.

''Nadamo se da će vidjeti da je sve bilo po Zakonu o štrajku i da će presuditi u našu korist, ali je sutra tek prvo ročište. U njihovom podnesku stoji da minimum poslova koji se radi nije u redu. On je prepisan iz kolektivnog ugovora, on je takav kakav jest. To je nekada netko s nama potpisao i mi se toga držimo'', dodaje Čomić.

Goran Milićević, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a poručio je Vladi HNŽ da je ovo poziv za razgovor.

''Mogu i danas, ako ne žele razgovarati s četiri predsjednika sindikata, neka se obrate ovdje jer kao što vidite, ima četiri - četiri i pol tisuće ljudi. Mogu se direktno njima obratiti ako ne žele s nama razgovarati'', rekao je.

Edin Sarajlić, predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ naveo je da ovolika javna podrška dovoljno govori o stanju u obrazovanju općenito.

''Nikada prije u povijesti nismo imali ovoliku podršku. Šesti put smo ovdje. Zdrav bolesnog ne razumije. Obrazovanje tone. Svi nadležni moraju poduzeti mjere da se obrazovanje vrati gdje mu je mjesto. Jedan od jedan od segmenata obrazovanja i najvažniji segment obrazovanja su ovi ljudi ovdje. Vratiti njima čast, dostojanstvo, dostojanstveno ih platiti da bi mogli časno i pošteno ići u učionicu i da vratimo našu djecu u učionicu. Priča o tome da nema para jednostavno ne pije vode. Od 2018. godine do danas proračun je uvećan 100 posto, naše plaće ni blizu. Od 2022. do danas proračun je uvećan 150 milijuna KM za dvije godine. Znači, da nije prosvjete nikako bilo u sustavu i da su uzeli izaposlili novih 3000 ljudi i platili sve ono što treba platiti – opet bi im ostalo para. Para ima, jednostavno se ne raspoređuju kako treba'', rekao je Sarajlić.

Renata Pehar ispred Neovisnog sindikatatDječji vrtići Mostar i Sindikata ustanove Dječjih vrtića Mostar izrazila je suosjećanje i podršku nastavnicima i profesorima u štrajku.

''Kao sindikat koji zastupa odgojitelje i sve zastupnike u ustanovi Dječji vrtići Mostar, svjesni smo kako obrazovni sustav mora biti prioritet u svakom društvu. Bolji uvjeti rada za nastavnike, profesore i odgajatelje znače kvalitetnije obrazovanje i odgoj za našu djecu, što je i cilj kojem svi težimo. Podržavamo zahtjeve prosvjetnih djelatnika, jer razumijemo izazove s kojima se susreću i svakodnevno suočavaju. Njihova borba za bolje uvjete je borba za unaprijeđenje cjelokupnog obrazovnog sustava u našoj županiji. Smatramo da su dostojanstvene plaće te primjereni radni uvjeti temeljni preduvjeti za kvalitetniji rad svakog odgojno obrazovnog radnika. Pozivamo nadležne vlasti na dijalog i razumijevanje te na što brže pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost obrazovnog sustava. Naša djeca zaslužuju najbolje, a to počinje podrškom onima koji se svakodnevno trude odgajati i obrazovati nove generacije'', rekla je Pehar.

Podsjećamo, prosvjetari su ranije rekli kako neće stati unatoč pritiscima i pokušajima narušavanja njihovog kredibiliteta, ali i pokušajima da ih se razjedini.

''Posljednji sastanak s nama članovi Vlade su napustili, ljuti jer smo shvatili da 5% od 1.7. 2025. koje su nam ponudili nije 5% nego 2% i jer smo rekli da naše članstvo to sigurno neće prihvatiti. Mogli smo i mi mnogo puta ranije napustiti sastanak kada smo osjećali da nam se vrijeđa inteligencija, pokazuje da nešto nismo dobro razumjeli, nismo dobro sračunali ili pročitali, kada nam se kaže da bi nam dali ''privremeni'' koeficijent itd. itd'', naveli su ranije sindikati.

Tvrde kako oni nikada to nisu napustili sastanak jer znaju da su predstavnici svih članova sindikata, pa i onih koji nisu njihovi članovi, jer sve što se dogovori i za što se izbore dobit će svi djelatnici.

''Sada, kada je posljednjom objavom Vlada pokušala stvoriti raskol između nas i članstva, nas i roditelja i cjelokupne javnosti, osjećamo potrebu da se obratimo, ne kao sindikalci, nego kao osobe s imenom i prezimenom. Tvrdnja da su predsjednici sindikata koji se godinama bore da se njihove kolege, koje rade na ugovor na određeno radno vrijeme, prime u stalni radni odnos, tražili da se otpusti 300 ljudi kako bi se ostalima povećala plaća je ''prekucavanje posljednjeg levela'' u ovoj prljavoj igri protiv sindikata. Ali, umjesto da se naruši naš kredibilitet, Vlada je ovaj udarac zadala sama sebi'', naveli su ranije u priopćenju kojeg potpisuju Josip Milić, Goran Miličević, Edin Sarajlić i Edina Čomić.

Zahvalili su se na podršci koju su u posljednja dva dana dobili, na pismu koje su napisali uposlenici jedne osnovne škole, želeći ostati anonimni, gdje jasno stoji da su oni četiri čovjeka koja prenose glas oko 3000 uposlenika u školama i da ih ovakvi pisanjima, kažu, neće razjediniti.

Istaknuli su da im posebnu snagu daje podrška koja dolazi od roditelja, bilo da je to na društvenim mrežama ili preko dopisa iz vijeća roditelja.