Visoko obrazovanje
Najneobrazovaniji smo u regiji?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema podacima Eurostata, statističke agencije Evropske unije, Bosna i Hercegovina je na samom začelju na zapadnom Balkanu što se tiče postotka stanovništva od 30 do 34 godine koje ima visoko obrazovanje.
Naime, u podacima Eurostata o osnovnim brojkama o zapadnom Balkanu i Turskoj, navodi se da po stupnju visokog obrazovanja BiH prema postotku stanovništva od 30 do 34 godine ima 23,2 posto visokoobrazovanih mladih muškaraca, a 34 posto žena, dok je u Europskoj uniji taj udio 36 posto za muškarce, a 46,1 posto za žene.
Ispod prosjeka
Na primjer, Turska, koja prema ovim podacima ima 83,6 milijuna stanovnika, prema postotku stanovništva ima 33,9 posto visokoobrazovanih mladih muškaraca od 30 do 34 godine, a 32,2 posto žena.
"Srbija ima 27,1 posto visoko obrazovanih muškaraca, a 39,1 posto žena. Albanija 26,7 posto muškaraca po stupnju visokog obrazovanja, a 40 posto žena", stoji u podacima Eurostata.
Pročitajte još
Dalje se ističe da Sjeverna Makedonija ima 34,3 posto visokoobrazovanih muškaraca prema procentu stanovništva, a 45,3 posto žena.
"Crna Gora ima 35,1 posto muškaraca po stupnju visokog obrazovanja, a 41,7 posto žena", naglašava se u podacima.
U podacima Eurostata piše da Kosovo ima 28,1 posto muškaraca koji su visoko obrazovani, a 30,3 posto žena.
More fakulteta
Ivan Šijaković, umirovljeni profesor Fakulteta političkih nauka u Banja Luci, istaknuo je za "Nezavisne" da je ovo poražavajući podatak, posebno uzimajući u obzir to kakvo je stanje što se tiče broja visokoobrazovanih bilo u bivšoj Jugoslaviji.
"Danas imamo toliki broj fakulteta, kako javnih, tako i privatnih i opet ne možemo da postignemo broj koji imaju susjedne zemlje koje su nekada jako zaostajale za nama. Ovo je neugodan signal za cijelo društvo i ovome mora da se posveti velika pažnja te da se razvije strategija obrazovanja mladih ljudi", naglasio je Šijaković.
Prema njegovim riječima, drugi problem je taj što obrazovani ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine.
"Mislim da je jedini način da se napravi reforma obrazovanja. Potrebno je da se uvedu i nove struke i oblasti obrazovanja, informatika, digitalna tehnologija te suvremeni dio znanosti i ostalo što se traži. Također, potrebno je i da se ide ka tome da država stipendira obrazovanje kako bi bilo što jeftinije, odnosno da bude potpuno besplatno. Ovo bi značajno pomoglo. Trebalo bi i povećati zanimanje za obrazovanje te da prilikom zapošljavanja obrazovani imaju značajnu prednost. Danas je znanost vrlo napredovala, tako da se veoma brzo iz znanosti prevodi u tehniku i tehnologiju", zaključio je Šijaković.
