ENABLE BIH
Učenici potvrdili - Nastava u školama ne mora biti dosadna!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nastava u školama ne mora biti suhoparna i dosadna, a to su pokazali učenici osnovnih i srednjih škola iz cijele Bosne i Hercegovine koji su na konferenciji u Mostaru predstavili svoje STEM ( Science, Tehnology, Engineering and Mathematics) aktivnosti.
Inače, u Intera Tehnološkom parku održana je dvodnevna prezentacija tijekom koje promoviran projekt "Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini-ENABLE BIH". Projekt ima za cilj s jedne strane da promovira STEM integrirano podučavanje u BiH kroz razvijanje operativnih nastavnih planova i programa, kao i smjernica za nastavnike.
''Djeca su jednu, moram reći, jako dosadnu lekciju ''Hookeov zakon'' naučila na zanimljiv način. Uvidjeli su gdje se može primijeniti u stvarnom životu. Kombinacijom predmeta i eksperimentom oni su uvidjeli gdje se suhoparna nastava koristi u stvarnom životu'', rekla je za Bljesak.info Alisa Ramić profesorica iz Treća gimnazije Sarajevo, koja je u Mostar došla s učenicima drugog razreda, a koji su predstavili projekt 'Model srčanog zaliska'.
Pročitajte još
U ovom projektu, iskombinirane su tri znanosti, točnije biologija, fizika i informatika.
''Djeca su učila o elastičnosti materijala u prirodi. Mjerili su Youngov modul elastičnosti, rezultate mjerenja su unosili na satima informatike u Exsell i tu su crtali grafiku naprezanja i tako određivali model elastičnosti. Kada su to uvidjeli, mi smo im rekli da će imati projekt, vezan za tu temu. Oni su napravili model srčanog zaliska. Na biologiji su učili o srčanom zalisku, profesorica biologije ih je učila o tome čak je i donijela srce ovce i pileta, pa su oni tu istraživali elastičnost. Bili su oduševljeni satima biologije. Onda su uz Youngov modul elastičnosti materijala koje su imali računali i pronašli najpribližniji materijal koji odgovara učenicima. Druga grupa učenika je isprogramirala i isprintala 3D verziju, istraživali su na internetu kakve materijale koriste bioinženjeri te učili o tome. Nakon istraživanja, u konačnici, su napravili model koji prikazuje realističan model srčanog zaliska'', pojasnila je profesorica.
No za jedan ovakav uvezan projekt, gdje su učenici gradivo primijenili u praksi, je trebalo puno više sati od planiranog po obrazovnom planu i programu.
''Meni je trebalo puno više sati. ''Hookeov zakon'' po planu se radi jedan sat. Ja sam uložila pet sati, a trebalo ih je još da bi sve detaljno istražili. Neke stvari učenici su morali istraživati za domaću zadaću. Naš obrazovni plan i program ne dozvoljava takve inovacije, obično se nema vremena za to. Naša velika želja je da se uvede jedno STEM odjeljenje u škole i da djeca zaista počnu učiti fiziku i druge znanosti koje su ''im teške'', te da uvide kako ih mogu primijeniti u stvarnom životu'', rekla je Ramić.
Iako nisu svi učenici zainteresirani, za informatiku, biologiju, matematiku, fiziku… s ovakvim sustavom sve je lako zainteresirati.
''Imam učenika koji nije bio zainteresiran za moj predmet. No njega sam zaposlila da osmisli i isprogramira 3D model srčanog zaliska. On je bio oduševljen, prvi put sam vidjela da rado dolazi na moj sat, mi smo poslije nastave ostajali i prvi put je baš pazio i zapisivao na satu. Pazite sada on je i dalje nastavio paziti na satu. Djeca su stvarno zainteresirana'', rekla je profesorica Ramić.
Učenica Gimnazije Mostar Ena Haznadar rekla je kako smatra da je ovakva nastava iznimno korisna, jer osim obveznog nastavnog plana učenica je kroz svoj projekt naučila puno više o svakodnevnom životu.
''Mi smo radili projekt 'Zelenog krova', točnije kako ga napraviti. Iako to još nije dozvoljeno kod nas dobra je ideja koja se bavi aktualnom temom, a koja zapravo podiže ekološku svijest. Ipak ekologija je značajna kod samih učenika. Pitanje je kako je to sve povezano sa STEM-om. Dakle povezali smo puno predmeta, iz geografije smo se upoznali s klimatskim faktorima Mostara, to smo povezali s biologijom koja vegetacija se može zasaditi na zelenom krovu, kako će ti faktori klimatski utjecati… Iz kemije smo učili kako kemikalije koje ćemo koristit za prehranu utječu na biljke i na okolinu. Iz informatike smo radili istraživanja, iz fizike i matematike mjerenja dimenzija. Što više mjerenja daje točan rezultat. A pored toga saznali smo puno o školi o rješavanju problema… iako projekt možda nećemo ostvariti, to je super ideja za Mostar koji nema baš puno zelenih površina'', rekla je ova gimnazijalka.
Škole koje su sudjelovale u projektu i prezentirale svoj rad u Mostaru su OŠ Petra Bakule Mostar, OŠ Zalik Mostar, Osma osnovna škola Amer Cenanović Ilidža, Gimnazija Filip Višnjić Bijeljina, Gimnazija Mostar, Gimnazija Banja Luka, i Gimnazija Sarajevo.
Shanley Pinchotti, direktorica ureda za demokratizaciju pri Misiji USAID-a u BiH rekla je kako je STEM koncept važan jer na jednom mjestu objedinjuje podučavanje iz tehnologije, inženjerstva, znanosti i matematike, te omogućuje učenicima da kritički razmišljaju i razumiju svijet oko sebe.
''Bilo gdje da idete kroz BIH uvijek čujete iste žalbe roditelja; da njihova djeca odlaze iz BiH. Oni odlaze jer ne vide budućnost, zbog toga što poslovi za koje su zainteresirani nisu razvijena ili zbog toga što je u BiH sve ispolitizirano. No ne mora biti tako, reforma obrazovnog sektora je nešto gdje će se taj problem okrenuti u drugom pravcu'', rekla je Pinchotti.
Dodaje da se edukacijski sustav treba promijeniti jer se i svijet brzo mijenja.
''Danas mladi ljudima klikom na miš na YouTubeu saznaju sve što se događa. No u školi trebaju dobiti inspiraciju, te kako da dešifriraju informacije i da kritički razmišljaju o tome što se događa oko njih. Obrazovni sustav mora bolje pripremiti učenike za tržište rada. Zato je ovaj STEM koncept važan, na jednom mjestu objedinjuje podučavanje iz tehnologije, inženjerstva, znanosti i matematike. Omogućuje učenicima da kritički razmišljaju i razumiju svijet oko sebe, zato mi je drago da smo ovdje da obilježimo progres koji smo postigli i da kroz naredne korake omogućimo kvalitetnije obrazovanje'', zaključila je Pinchotti.
Konferencija je zaključena pozivom učenicima, da ''prozovu odrasle'' i upitaju ih što čine za njihovu budućnost.
''Imamo mogućnosti samo ih trebamo iskoristiti. Ja bih voljela da svi kada se vratimo u matične institucije, proširimo ovu priču. Dakle da se vratimo s kritičkim promišljanjem i da nam uputite pitnaja kako proširiti suradnju. Ovo je šira priča i ne radi se bez razloga. Svjetske sile na ovome baziraju svoje strategije već 20-30 godina, ovakvo obrazovanje nas čeka, a ovo je način da se bolje pripremimo i dočekamo ga'', zaključila je Fatima Smajlović, direktorica za razvoj i kvalitetui programa.
Inače, na ovoj dvodnevnoj konferenciji u Mostaru, čija je tema "Povezuj se, stvaraj, razvijaj se… za Sutra-BiH i obrazovanje i ekonomija za 21. vijek", bit će promovirana dosadašnja postignuća, razmjena STEM uspješnih praksi te definirani budući koraci za kvalitetnije obrazovanje u 21. vijeku.
