Novinarke u javnim i privatnim medijima: Moraš se boriti kao lavica da opstaneš

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Žene se za uspjeh u poslu u novinarskoj profesiji moraju boriti više od muškaraca bilo da rade u privatnim ili javnim medijima, a dodatne teškoće predstavljaju im i niska primanja u bh. redakcijama, iskustva su mnogih novinarki u BiH. One su i često izložene napadima zbog medijske kuće u kojoj rade, a tokom posljednje tri godine zabilježeno je oko 50 napada na novinarke i to napada na čast, integritet i njihovo dostojanstvo.

''Mogu reći da su žene koje se bave novinarstvom posebno hrabre, jer je to posao koji nema radnog vremena i koji sa sobom nosi puno stresa. Novinarstvo u BiH je muški posao, samo zato jer žene 'muški' iznesu svoj dio posla'', kaže Anamarija Zadro, novinarka mostarskog Bljesak.info, i dodaje da su novinarke suočene s mnogim izazovima, od potplaćenosti do raznih provokacija, i na terenu i na internetu.

Analiza „Napadi na novinarke u BiH u kontekstu ugrožavanja medijskih sloboda“ iz februara ove godine, pokazala je kako su žene u medijima nezaštićene i kako im ni institucije ne pomažu u borbi protiv diskriminacije, procesuiranju napadača, smanjenju online i drugih prijetnji, te kako ni organizacije civilnog društva ne rade dovoljno na zaštiti novinarki.

Autorica Zlatiborka Popov Momčinović u analizi kaže da su novinarke više izložene online prijetnjama od muških kolega, a da su usprkos feminizaciji novinarske profesije (veći broj žena koje ulaze u određenu profesiju), žene daleko manje na uredničkim i menadžerskim pozicijama što ih izlaže pritiscima i unutar medijskih kuća i onemoćava da prijavljuju napade, piše Media.ba.   

„Napadi se potom pojačavaju i 'začinjavaju' rodnim aluzijama, uvredama i pretnjama koje često imaju oblik bahatog seksizma.(...) Novinarke su manje izložene fizičkim napadima od novinara, ali je uočen trend porasta online pretnji i napada koji su utoliko opasniji što često nisu javni i što ostavljaju različite psihološke posledice i traume'', piše Popov Momčinović.

Novinarstvo, muški posao?!

U novinarstvu u BiH radi više muškaraca nego žena, pokazuju zvanične statistike i istraživanja, a muškarci su češće i direktori i urednici u bh. medijima. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je na kraju 2016. udio žena u ukupnom broju zaposlenih u TV i radio stanicama iznosio 43,6 posto, a udio muškaraca 56,4 posto. Potvrdila je to i analiza Udruge BH Novinari na temu „Žene i mediji: Zaposlenice i upravljačke strukture“.

„Ovo istraživanje je potvrdilo rodni disbalans na štetu žena, pogotovo u upravljačkim medijskim strukturama. Žene se nalaze na trećini svih analiziranih pozicija glavnih i odgovornih urednica u medijima, a udio muškaraca je dvije trećine“, kaže Milica Andrijašević iz BH Novinara. „Jasno je da su žene manje zastupljene gdje je veća raspodjela moći“.

Da nije lako biti žena na čelu medija potvrdila je i Amna Popovac, nekadašnja vlasnica i urednica Radija Studio 88, koji je vodila 15 godina od njegovog osnivanja 1998. godine. Popovac ističe kako se tijekom tih godina puno više morala truditi od svojih muških kolega, kako bi ostvarila uspjeh. Kaže kako joj nisu vjerovali da je ona vlasnica medija i kako su mislili da je na direktorskoj poziciji radija zapravo muškarac. Čak joj se dogodilo da ju je potencijalni klijent koji je tražio reklamu odbio jer je na čelu bila žena, budući da je smatrao da treba nekog „ozbiljnog“ s kim će krenuti u posao. Za Mediacentar Sarajevo je ispričala da je radio prodala 2013. godine jer ga je htjela „spasiti“ tako što će on ući u mrežu radiostanica čime bi se smanjili troškovi produkcije, a povećala kvaliteta programa. 

„Moje muške kolege su se meni smijale kad sam ja odlučila prodati radio u želji da ga spasim, a sada oni mene mole da prodam njihove radio stanice, a sada nema više kupaca'', kaže Popovac.

Zaštita u javnom sektoru?

Dodatne teškoće za sve medijske radnike, uključujući i žene, predstavlja često teška finansijska situacija. Istraživanja o visini novinarskih plaća provedena u BiH govore kako se više zarađuje u javnom, nego u privatnom sektoru i kako su uposlenicima zagarantovana veća radna prava u javnim medijima. Prema istraživanju Udruge “BH Novinari”, 35 do 40 posto novinara u Bosni i Hercegovini radi bez potpisanog ugovora o radu i socijalnog i zdravstvenog osiguranja, a ni oni koji ih imaju, nisu dovoljno zaštićeni. Visina plaće u lokalnim medijima iznosi od 200 do 500 eura, dok je na javnim servisima prosjek oko 700 eura, podatak je BH novinara.

Ivana Vidmar, koordinatorica u ITC- u Mostar na BHRT1, koja već 18 godina radi u javnim medijima, kaže kako je pogrešan dojam da zaposleni u javnim medijima imaju ogromne plaće, a njena iskustva kažu i da su žene i muškarci jednako plaćeni na istim pozicijama.

„Ako uzmemo u obzir samo susjednu Hrvatsku mi smo itekako potplaćeni. Kakve uvrede i poniženja doživljavamo kad odemo na teren, onda je to druga stavka što sve doživljavamo“, kaže Vidmar.

„U javnom sektoru su ljudi puno zakonski zaštićeniji nego u privatnom sektoru i ni u jednom trenutku nisam osjećala da sam bila na bilo kojoj osnovi diskriminirana od strane svog poslodavca samo zato što sam žena. Kolega i ja imali smo isti ugovor i u fening smo imali istu plaću. Često se govori da žene su za isti ugovor manje plaćene, ja stvarno s tim nisam imala problema.“

Novinarka Anamarija Zadro, koja već osam godina radi u privatnom mediju, kaže kako su pojedine novinarke u BiH posao napuštale upravo iz ekonomskih razloga.

„Znam priče svojih kolegica koje su radile u privatnim medijima za bonove i koje mjesecima nisu imale primanja, te su zbog tog ekonomskog aspekta napustile novinarstvo“, kaže Zadro.

U državnim medijima, za razliku od privatnih, plaćen je prekovremeni rad, rad praznicima i nedjeljom, i isplaćuju se otpremnine, priča novinar koji već nekoliko godina radi u jednom državnom mediju i dodaje da u je u javnim medijima moguće svoja prava ostvariti uz pomoć sindikalnih organizacija, dok to u privatnim medijima nije slučaj. U privatnim medijima česti su i slučajevi kršenja prava radnika po osnovu godišnjeg odmora i bolovanja.

Prema podacima Sindikata i udruženja novinara u BiH, prosječna novinarska plaća iznosi oko 340 eura, što je najmanje u regiji, a to potvrđuje i portal Plata.ba koji je pokazao kako diplomirani novinar prosječno zarađuje oko 680 KM.

Analiza regionalnog partnerstva organizacija civilnog društva SEE Media Observatory iz 2017. godine kaže da većina urednika zarađuje između 500 i 1000 eura mjesečno, ali u manjim i privatnim medijima plaće mogu biti i manje od 500 eura.