Obrazovanje i tržište rada
Motivirati djecu da upisuju strukovne škole u HNŽ
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Na zavodima za zapošljavanje imamo dosta osoba bez posla, ali oni jednostavno nisu kvalificirana radna snaga koja se traži. Na ovaj način firme bi odmah imale kvalificiranu radnu snagu i tijekom školovanja bi učenici mogli zaraditi određene novce. S druge strane, bili bi educirani u određenoj firmi, a ta firma bi imala kvalitetnog radnika'', rekao je ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Rašid Hadžović uoči početka okruglog stola "Kude ide obrazovanje i tržište rada BiH", čiji je organizator Mreža organizacija za ekonomski razvoj BiH – LEDnet, u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a.
Pročitajte još
Hadžović je izjavio kako je potrebno motivirati djecu i roditelje da nakon osnovne škole upisuju srednje strukovne škole nakon čijeg završetka se pružaju znatno veće mogućnosti za zapošljavanje.
Uvedeno nekoliko novih zanimanja
Istaknuo je kako je jedan od ciljeva okruglog stola ukazati na mogućnost zapošljavanja na više različitih načina. Podsjetio je kako nedavno usvojeni Zakon o obrazovanju odraslih HNŽ-a omogućava prekvalifikaciju i dokvalifikaciju osoba koje se nalaze na zavodima za zapošljavanje.
S druge strane, županijsko Ministarstvo obrazovanja radi na izmjeni zakonske regulative kako bi se u škole uvelo dualno obrazovanje, odnosno srednjoškolsko stručno obrazovanje u kojemu se teorijska nastava i vježbe obavljaju u školi, a praktična znanja i vještine stječu kroz rad kod poslodavaca.
Dodao je kako se radi i na izmjeni nastavnih planovi i programa koji će omogućiti da se nakon završetka srednjeg stručnog obrazovanja zainteresiranima omogući nastavak obrazovanje na visokoškolskim ustanovama uz polaganje određene razlike predmeta.
Ministar Hadžović je kazao kako je u HNŽ-u već uvedeno nekoliko novih zanimanja pa je tako u srednjoj školi u Čitluku uvedeno zanimanje mesar, a za kuhare je osigurana profesionalna kuhinja u vrijednosti od 40.000 maraka.
Također, ministar je najavio održavanje sajma srednjih škola, 16. i 17. travnja, gdje će po prvi put, što do sada nije bio slučaj, biti predstavljene škole i firme. Budući srednjoškolci tako će moći vidjeti što to škole nude, ali i koja se zanimanja mogu obavljati nakon završetka određene škole.
U Mostaru 15.000 neuposlenih ne traži posao
Predsjednik udruženja LiNK Tomislav Majić u izjavi za medije kazao je kako je udruženje LiNK unazad par godina prepoznalo kako su srednje obrazovanje na području HNŽ-a i stvarne potrebe tržišta rada u koliziji, te kako kadrovi koji izlaze na bh. tržište rada nisu dovoljno obrazovani u svojoj branši.
''Mi u LiNK-u krenuli smo s modelom kako tu situaciju prevladati. Imamo dva puta, jedan je da se ide na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, a drugi put je da se uvede dualno obrazovanje, posebice srednje strukovne škole'', kazao je Majić.
Govoreći o tome kolika je realna potreba za strukovnim zanimanjima na području HNŽ-a, Majić je kazao kako se u posljednjih godinu ili dvije dana izvozi mlada radna snaga u zapadne zemlje, jer i njima fali osposobljenih ljudi raznih struka, prvenstveno medicinske i turističke struke, a s druge strane na zavodima za zapošljavanje ima jako puno neuposlenih osoba.
''Samo Mostar ima 15.000 neuposlenih od kojih veliki broj ne traži posao, a oni koji traže moraju se prekvalificirati ili dokvalificirati kako bi im se pružila mogućnost da se osposobe za zanimanje za kojim je velika potreba u privrednom sustavu'', zaključio je Majić.
Istraživanje rada
Direktor Srednje mašinsko-saobraćajne škole Mostar Ahmet Pelko, govoreći o smjerovima i obrazovanju u spomenutoj školi, kazao je kako je mašinsko-saobraćajna škola jedna od rijetkih koja školuje učenike za tržište rada i vrši prekvalifikaciju osoba sa zavoda za zapošljavanje.
''Mi smo u inoviranju nastavnih planova i programa krenuli tako da kod svakog nastavnog plana i programa najprije istražujemo tržište rada, idemo u firme, tražimo od njih da nam kažu što je to što bi budući svršeni srednjoškolac trebao znati kada završi određeno zanimanje. Mi imamo povećanje broja učenika, jer učenici koji srednje obrazovanje završe u našoj školi ne završavaju na zavodu za zapošljavanje'', kazao je Pelko.
Neka od traženijih zanimanja te škole su, primjerice, strojarski tehničar za kompjutersko konstruiranje, tehničar za mehatroniku, tehničar za robotiku, programera na CNC strojevima i operater na CNC strojevima.
Predsjednik Turističkog klastera i predsjednik Udruženja za turizam pri Gospodarskoj komori FBiH Stipe Primorac kazao je kako je veliki raskorak i nesrazmjer između potreba tržišta rada i onoga što proizvodi naš obrazovni sustav.
Usmjeravati djecu
Naglasio je kako tržište rada, kada se gleda sektor turizma, uvijek potrebuje veliki broj djelatnika, prvenstveno kuhara, konobara te slastičara.
''Snalazimo se na razne načine u potrazi za kvalificiranom radnom snagom. Upravo se odvija jedan proces obuke kuhara i konobara u Centru za obuku u Čapljini, gdje smo zahvaljujući međunarodnoj organizaciji rada sa sjedištem u Budimpešti, koja nam je donirala novčana sredstva od preko 200.000 eura, otvorili centar za obuku. Planirano je da se u pet ciklusa obuči oko 150 kuhara i konobara'', kazao je Primorac.
On je dodao kako je u tijeku treći ciklus obuke te kako su svi koji su završili dvomjesečnu obuku bez ikakvih problema našli zaposlenje.
''Potrebno je djecu usmjeravati da biraju zanimanja s kojima će moći naći posao, a ne ona s kojima su na zavodu za zapošljavanje. Koliko god apsurdno zvučalo, danas će se lakše zaposliti jedan kuhar ili konobar nego pravnik i ekonomist'', ustvrdio je Primorac.
Inače okrugli stol 'Kuda ide obrazovanje i tržište rada u BiH' organizirala je Mreža organizacija za ekonomski razvoj BiH – LEDnet a suorganizator je Ministarstvo znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije.
