Vršnjačko nasilje predstavlja sigurnosni izazov za cijelu zajednicu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruženje za društveni razvoj i prevenciju kriminaliteta iz Mostara je u sklopu nastavka projekata 'Zaštita prava djece i vršnjačko nasilje' organiziralo 26. prosinca radionice za djecu, roditelje i nastavnike u J. U. Osnovna škola 'Blagaj'.

Sufinanciranje projekta 'Zaštita prava djece i vršnjačko nasilje' osiguralo je ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH, a sastavni je dio Programa prevencije nasilja u školama Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanjske županije i Akcionih programa prevencije u sklopu godišnjih programa rada škola u kojima se projekt realizira. Projekat je započeo 20.9., a predviđeno je da traje do 31. 12. ove godine. U projektu su sudjelovali dr. sci. Sandi Dizdarević. dr. sci. Armin Kržalić, dr. sci. Maid Pajević, pedagogica Sanita Jazvin i Maja Pajević.

Maja Pajević, predsjednica udruženja je naglasila: "U duhu principa 'Najbolji interes djeteta', ne smijemo podleći mitu da u našim školama nema nasilja među djecom".

"Glavni cilj projekta je podizanje svijesti, znanja i informiranosti o izraženosti problema vršnjačkog nasilja među djecom u osnovnoj školi kako bi se putem prevencije smanjila pojava vršnjačkog nasilja i stvorila pozitivna klima za razvoj i sigurnost djece", istaknula je Pajević, te dodala: "Nasilje među djecom se događa u svakoj školi. Jedina je razlika u tome što se 'dobre' škole za razliku od onih 'loših' bore s tim problemom i u njegovu rješavanju surađuju s roditeljima svojih učenika".

Dr. sci. Maid Pajević istaknuo je rezultate istraživačkog projekta, koje je realiziralo Udruženje za društveni razvoj i prevenciju kriminaliteta, anketirajući 271 učenika od petog do devetog razreda u tri osnovne škole u Blagaju i Stocu.

"Nažalost u našim školama prisutan je širi spektar pojavnih oblika vršnjačkog nasilja. To predstavlja sigurnosni izazov za cijelu zajednicu", istaknuo je dr. Pajević.

Dobiveni su značajni rezultati u pogledu djece koja su sklona nasilju u školama. "Na pitanje 'Potukao sam se da bih obranio prijatelja' 40,3% ispitanika je sklono fizičkom nasilju, gdje 30,3% ispitanika se izjasnilo da to radi ponekad, a 10% često. Na pitanje 'Volim da pred svima osramotim one koji me nerviraju', 13,2 % ispitanika je sklono ovom vidu psihičkog nasilju. 'Ismijavam one koji su smiješni', 21,4% ispitanika je sklono psihičkom nasilju.

Na pitanje 'Prijetio sam onima koji me nerviraju', 19,9% ispitanika je sklono ovoj vrsti fizičkog nasilja. 'Tukao sam se sa prijateljima u školi' 13,6% ispitanika je sklono fizičkom nasilju. 'Uspijevam da uvjerim društvo da se ne družimo sa onima koji nam se ne dopadaju', 22,5% ispitanika je sklono ovom pojavnom obliku socijalnog nasilja", akcentirao je dr. Pajević.

Dr. sci Sandi Dizdarević istaknuo da su na pitanje 'Druga djeca me ušutkavaju kada pokušam nešto da kažem', 39% ispitanika odgovorilo da je izloženo ovom vidu socijalnog nasilja. Na pitanje 'Jača djeca me guraju', 18,8% ispitanika odgovorilo da je izloženo ovakvom načinu fizičkog nasilja. Na pitanje 'Neka djeca me sramote pred društvom', 11,8% ispitanika odgovorilo da je izloženo ovom psihičkom nasilju.

"Nasilna djeca su vrlo često fizički jača od onih koje zlostavljaju. Zato bi vraćanje istom mjerom samo izazvalo još veće nasilje nad žrtvom. Djecu trebamo učiti kako rješavati konflikte na miroljubiv način i kako potražiti pomoć odraslih kada im je ona potrebna", istaknuo je dr. Dizdarević.

Pedagogica Sanita Jazvin, je naglasila: "Ukoliko sumnjate ili je očito da je vaše dijete žrtva nasilja drugih učenika, a škola vas još nije informirala o situaciji, tada je važno odmah kontaktirati školu. Roditelji imaju pravo očekivati od škole da problem ozbiljno razmotri i istraži činjenice o tom slučaju".

"Mnogi se roditelji ne žele miješati u sukobe djece jer smatraju da će djeca najbolje sama riješiti svoje svađe. Time se kod djece-žrtava stvara osjećaj neshvaćenosti i nezaštićenosti, a djeci-nasilnicima se daje poruka da je njihovo ponašanje prihvatljivo", rekao je dr. Kržalić.

Predsjednica ASDCP-a Maja Pajević je nakon okončanja radionica izrazila zahvalnost direktoru J.U. O. Š. Zlatku Čerkezu, pedagogici Saniti Jazvin i nastavnom osoblju za uspješnu suradnju i podršku koju su iskazali u organizaciji navedenih radionica.