Oblak na zemlji
Povratak u školske klupe - što je magla
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nema nikakve bitne razlike između magle i oblaka visoko na nebu. Kad se oblak nalazi u blizini ili na površini tla ili mora, naziva se „maglom”. Najobičnija magla je ona koja se vidi noću i rano izjutra u nizinama i nad manjim vodenim površinama.
Magla obično nastaje kad hladne zračne struje s visine naiđu na topliju površinu zemlje ili vode.
Magle su u jesensko i zimsko vrijeme vrlo česte, jer se zrak iz dana u dan brže hladi nego zemlja ili voda. Predvečer, za vrijeme tihih noći, na niskim mjestima u blizini zemlje često se stvara tanko pramenje magle. Kako se zemlja noću hladi, i zrak što se nalazi neposredno nad njom postaje hladniji, piše portal Škole.hr.
Pročitajte još
Tamo gdje se hladniji zrak dodiruje s vlažnim, toplijim gornjim zrakom, stvara se magla. Opće je pravilo da su magle u gradu gušće nego u polju. Gradovi su puni prašine i čađi, koja se miješa s malim česticama vode i stvara gušću maglu.
U blizini Newfoundlandske obale, koja spada u najmaglovitije dijelove svijeta, magla se stvara prolaskom vlažnog, toplog zraka preko hladne vode, koja iz arktičkih predjela teče na jug. Hladnoća vode kondenzira vlagu zraka u sićušne kapi vode. Te kapi nisu dovoljno velike da padnu kao kiša, te ostaju u zraku kao magla.
Magle San Francisca se stvaraju na suprotan način. Tamo hladan jutarnji povjetarac puše preko pješčanih dina, i ako je prethodne noći kiša ovlažila pijesak, od isparene vlage se stvara debeli sloj magle.
Magle vrlo često izgledaju gušće od oblaka zbog toga što su kapljice magle manje. Veliki broj malih kapljica upije više svjetlosti nego manji broj velikih kapljica (kao kod oblaka) pa stoga magla izgleda gušća.
Pri temperaturama iznad ledišta magla se zadržava samo uz visoku relativnu vlagu zraka. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. U stvari, magla je oblak koji se nalazi pri tl, piše Wikipedia.
Prema jačini magla se može podijeliti na:
- slabu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 1 kilometar,
- umjerenu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 500 metara i
- jaku, s vodoravnom vidljivošću manjom od 50 metara.
Sumaglica
Sumaglica se kao i magla sastoji od sitnih kapljica vode koje lebde u zraku. Za razliku od magle one su rjeđe i manje, a vodoravna vidljivost tijekom sumaglice veća je od 1 kilometar. Zrak se u sumaglici ne osjeća toliko vlažnim kao u magli.
Postanak magle
Magla se stvara kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija započinje kod relativne vlage znatno manje od 100% te se stvara sumaglica. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od točke ledišta magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina ledenih kristala.
I vjetar utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka magla se ne može stvarati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku stvarajući niski oblak stratus.
Stabilnost magle
Stabilnost magle ovisi o svojstvima vodenih kapljica, njihovoj veličini i električnom naboju. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja. Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većima. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njene jakosti (intenziteta) i nestajanje.
U područjima pokrivenim snijegom magla je rijetka jer se voda iz njenih kapljica isparava a para se ponovno kondenzira na snježnoj površini. Maglu sastavljenu od ledenih kristala snježni pokrivač ne razbija. U određenim uvjetima kapljice vode iz magle se spajaju i zatim i talože se na izloženim predmetima stvarajući na njima vlagu. Takve kapljice mogu često kao oborina padaju na tlo (rosulja).
