Pozitivna priča iz Livna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srednja strukovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu jedna je od rijetkih na području BiH koja prati potrebe tržišta te, sukladno tome, svake godine učenicima nudi nove smjerove, piše Večernji list BiH.

Prije nekoliko godina upisani su prvi medicinari, zatim prehrambeni tehničari, pa poljoprivredni tehničari, a od ove godine i farmaceuti. Vodstvo škole, koja ima sedamdeset i pet zaposlenih, razmišlja i o uvođenju geodetskih tehničara. Kako je riječ o školi koja nudi brojne zanimljive smjerove, pokazuje i činjenica da se za nju nerijetko raspituju učenici i roditelji iz susjedne Hrvatske te su u gotovo svakom odjeljenju jedan ili dva učenika iz Hrvatske.

Ukupno nastavu pohađa 580 učenika, a gotovo osamdeset posto osnovnoškolaca želi upisati baš tu strukovnu školu.

''U lipnju je iz osnovnih škola u Livnu izašlo 250 učenika, kod nas je bilo čak 200 prijava. Gotovo 80 posto učenika željelo se upisati u našu školu. Valjda je to znak kako dobro radimo'', kaže Večernjem listu ravnatelj ove strukovne škole Saša Grabovac.

Kada je riječ o načinu uvođenja novih zanimanja, odnosno kriterijima odabira, Grabovac naglašava kako se to radi u suradnji s gospodarstvenicima iz Livna i Hrvatske, odnosno okolice Livna.

''U razgovoru s gospodarstvenicima dolazimo do podataka o deficitarnim zanimanjima te onda svoj program prilagođavamo tome kako ne bismo školovali učenike za zavod za zapošljavanje, nego da odmah po završetku nastave mogu naći posao'', ističe Grabovac.

Naglašava kako se u toj školi velika pozornost posvećuje praktičnom radu, odnosno trude se da učenici sve ono što uče iz knjiga vide uživo. Tako, primjerice, medicinari redovito borave u bolnicama u Mostaru, Livnu, Splitu, elektrotehnički smjer posjećuje razne tvornice i javna poduzeća te su tako bili i u CERN-u u Ženevi, dok hotelijeri, konobari i kuhari imaju plaćenu praksu.

Naime, ove je godine započet pilot-projekt prema kojem je deset učenika ove škole radilo plaćenu praksu u hotelima Bluesun u Brelima.

''Naši učenici konobari, kuhari i hotelijeri idu preko ljeta na plaćenu praksu. Mjesečna plaća im iznosi oko 3500 do 4000 kuna plus stan i hrana. Rade tijekom ljeta od lipnja do početka nastave. Ove je godine to bio pilot-projekt kako bismo vidjeli kako to ide pa smo išli s 10-ak učenika, dogodine ćemo ići s njih 13'', navodi Grabovac.

Naglašava kako je i ovo jedan od načina borbe protiv iseljavanja. Naime, Brela su od Livna udaljena 65 kilometara te veliki broj konobara, hotelijera i kuhara nakon završetka škole može ostati raditi u Brelima, odnosno Dalmaciji.

''U sezoni mogu raditi u Dalmaciji, a izvan sezone živjeti u Livnu jer plaću dobivaju i izvan sezone'', kaže Grabovac.

Zanimljivo je spomenuti i socijalnu osjetljivost djelatnika i učenika ove škole. Naime, to je vjerojatno jedina škola na području Bosne i Hercegovine koja ima svoju pučku kuhinju. Financira se isključivo od učenika i djelatnika škole, a pomažu desetak siromašnih obitelji na području Livna.

''Imamo poljoprivrednike i jedan plastenik od 300 četvornih metara gdje uzgajamo svoje voće i povrće. Učenici i profesori sami financiraju tu pučku kuhinju te, u suradnji s Centrom za socijalni rad i Caritasom, dolaze do ljudi koji su siromašni. Dio njih dođe uzeti hranu od nas, a ostalima mi nosimo kući jer se srame'', kaže Večernjaku ravnatelj ove livanjske škole.

Učenici ove škole sami su napravili turistički vodič Livna na njemačkom i engleskom jeziku. Uz to, kuhari su izradili kuharicu na tri strana jezika - engleskom, njemačkom i francuskom.

Sve u suradnji s Federalnim ministarstvom kulture i ministricom Zorom Dujmović koja je prepoznala taj projekt i financirala ga s tri tisuće maraka. Od Hrvatske su prije dvije godine dobili 600.000 kuna za adaptaciju potkrovlja, ove godine 450.000 kuna. Završili su sanitarne čvorove u sportskoj dvorani, svlačionice, stavili novu fasadu na školu, otvorili kantinu radi pučke kuhinje...

Uz obroke za siromašne Livnjake, ova škola svoju socijalnu osjetljivost pokazuje i kroz mogućnost besplatnog doškolovavanja i prekvalifikacija za sve siromašne, odnosno one koji su godinama na zavodu i ne mogu pronaći posao.