Premalo se istražuje korupcija u visokom obrazovanju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pomoćnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti, Jasmin Branković, izjavio je danas na savjetovanju o prevenciji korupcije u visokom obrazovanju da je obveza svih nadležnih da koruptivne radnje u obrazovanju u Federaciji BiH moraju dovesti na mjeru koja neće biti previše društveno opasna i koja neće ugrožavati razvoj društva.

Pritisci

Sudionici savjetovanja, koje je danas u Vladi organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u suradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, istaknuli su da su razni oblici korupcije prisutni u visokom obrazovanju i da se svakodnevno događaju, ali još uvijek nisu točno definirani niti su počinitelji koruptivnih djela prijavljeni ili sankcionirani.

''Izuzetno je značajno što govorimo danas o ovoj temi jer koruptivnih radnji očito ima u velikom broju i u našem društvu i u akademskoj zajednici. Problem je što mnoge koruptivne radnje ne prepoznajemo kao takve jer ih prihvaćamo kao nešto što je normalno ili idemo linijom manjeg otpora u smislu 'neka prođe'. To će za nas biti bezbolnije ili za nekog drugog. Međutim, naša je obaveza da reagiramo na takve radnje. Znamo da to nekada nije nimalo lako i da često oni koji prijave koruptivna djela budu podvrgnuti različitim pritiscima'', smatra Branković.

Kako bi se suzbila korupcija u visokom obrazovanju kaže da treba omogućiti veću transparentnost i veće kriterije kako bi se znalo pod kojim točno uvjetima netko može ostvariti svoje pravo.

Malo je istraživanja korupcije

''Recimo, u pogledu javnih poziva, koje stalno objavljujemo, mi ih stalno 'dotjerujemo' u smislu kriterija. Bilo šta što primijetimo što bi mogli mijenjati u načinu, pristupu ili odabiru programa mi to i uradimo. To je naš doprinos u borbi protiv različitih oblika zloupotreba koruptivnih radnji'', potvrdio je Branković.

Viši stručni suradnik za razvoj i provođenje edukativnih programa Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Tahani Komarica utvrdila je da se korupcija ne prepoznaje u visokom obrazovanju, te da se još uvijek dovoljno ne prijavljuje.

''Zbog toga je manja vjerojatnoća za neku vrstu reakcije. Također, malo je i istraživanja korupcije u visokom obrazovanju. U posljednjih deset godina imamo jaz – malo je tih istraživanja, te bi akademska zajednica tu mogla dati svoj doprinos. Nadam se da će nam ova savjetovanja pomoći da se umrežimo, svi nadležni u ovoj oblasti, i provedemo adekvatna istraživanja'', kazala je Komarica.

Studenti žrtve

Na savjetovanju je rečeno da se najčešći oblici koruptivnih radnji u visokom obrazovanju odnose na akreditaciju sveučilišta, zapošljavanje, te unapređenje zvanja.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu Imran Pašalić ocijenio je da su studenti žrtve korupcije u visokom obrazovanju.

''Najveći problem studenata-žrtvi u visokom obrazovanju je taj što se ne prepoznaju koruptivne radnje. One su postale svakodnevnica i na njih smo se navikli. Zato trenutno imamo studenticu pravobraniteljicu koja se bavi slučajevima koji podrazumijevaju bilo kakvu involviranost studenata kada je u pitanju korupcija u obrazovanju. Na primjer, studenti se nađu u situaciji da moraju kupiti neku knjigu kao obveznu za polaganje ispita'', poručio je Pašalić.

Sudionici savjetovanja bili su predstavnici Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, Ministarstva civilnih poslova BiH, Parlamenta Federacije BiH, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Agencije za razvoj visokog obrazovanja i razvoj kvaliteta BiH, Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, te predstavnici ministarstava i studentskih organizacija.