Primjena znanja: Učenici u BiH su ispod europskog prosjeka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema analizi Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, učenici u BiH su ispod europskog prosjeka, odnosno u pogledu reprodukcije znanja manje-više su na nivou međunarodnih standarda, međutim, kada se govori o primjeni znanja, tu postoje problemi.

Ove podatke iznijela je zamjenica direktorice Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Alisa Ibraković uoči početka dvodnevne radionice "Program za međunarodnu procjenu postignuća učenika (PISA) 2018: Put ka kvalitetnom učenju u BiH".

Dvodnevnu radionicu koja se održava u Sarajevu organizirali su UNICEF i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, u partnerstvu sa Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

PISA je trogodišnje međunarodno testiranje koje ima za cilj procjenu obrazovnih sustava širom svijeta testiranjem znanja i vještina 15-godišnjih učenika.

Ibraković, koja je i rukovoditelj područne jedinice Sarajevo, koja provodi istraživanja  PISA 2018 u BiH, posebno je istaknula da će BiH prvi put sudjelovati u PISA testiranju ove godine te da je to velika prilika za našu zemlju koju treba iskoristiti.

Agencija, kaže, već radi kvalitetne pripreme, a pojasnila da je glavni fokus PISA-e na čitalačkoj pismenosti, ali i na matematici i prirodnim znanostima.

Testiranje će biti obavljeno u travnju i svibnju, sudjelovat će 236 škola iz BiH, a bit će uključeno oko 7.000 15-godišnjaka.

Kako je rekla, ono što PISA nudi zemljama sudionicama su empirijski pokazatelji koji pokazuju gdje i kako raditi promjene u obrazovanju.

''Na osnovu tih pokazatelja mi ćemo zajedno s predstavnicima vlasti i ministarstvima obrazovanja te s ekspertima moći dati konkretne preporuke što i kako raditi na unaprjeđenju odgojno-obrazovanog rada u BiH'', kazala je Ibraković.  

Dodala je da PISA testiranja ne pokazuju koliko neko zna već kad i na koji način može upotrijebiti to znanje u svakodnevnom životu, osobnom razvoju i sudjelovanju u društvu. 

Ukazala je na činjenicu da je sudjelovanje u međunarodnim studijama jako skupo te da je ulaznicu BiH u PISA-i 2018 financiralo Izaslanstvo Europske unije u BiH, te da bez podrške OSCE-a i UNICEF-a sigurno ne bi uspjeli provesti ovu studiju.

''Međutim, benefiti koje zemlja dobiva su ogromni, jer da nisu, ne bi tolike zemlje sudjelovale, tako da se ulaganja u ovakva istraživanja isplate'', smatra Ibraković.

Navela je da je ulaznica za sudjelovanje BiH u PISA 2018 koštala oko 192.000 eura te je apelirala na bh. vlasti i institucije da se uključe u financiranje ovakvih programa, dodavši da u narednoj PISA studiji 2021 očekuju veću podršku države.   

Novinarima se obratila i predstavnica UNICEF-a u BiH Geeta Narayan koja je kazala da je UNICEF izuzetno ponosan što će biti dio ovog procesa procjena te da vjeruju u njega.

Ocijenila je da se obrazovni sustav u BiH suočava s određenim izazovima.

''Svjesni smo da učenici ne uče dovoljno vještina koje su ima potrebne za tržište rada, a osim toga, cilj nam je i unaprijediti kvalitetu obrazovanja na osnovu podataka koje ćemo dobiti'', kazala je Narayan.

Viša savjetnica za globalne odnose za obrazovanje i vještine u OECD-u Elizabeth Fordham je naglasila da je za BiH važno da je postala dio ovog procesa jer se kroz PISA testiranje dobivaju informacije i dokazi o znanju koje učenici koje posjeduju, odnosno što mogu uraditi s tim znanjem kada završe školu.

''To su podaci koji su bitni za svako ministarstvo obrazovanja, u smislu da se utvrdi koliko je obrazovni sustav efikasan i na koji način priprema učenike za budućnost'', pojasnila je.

Napomenula je da se na osnovu prikupljenih podataka BiH može usporediti sa ostalim zemljama u okruženju, kao što su Srbija ili Hrvatska, te da se na taj način može vidjeti što je potrebno učiniti na poboljšanju vlastitog obrazovnog sustava.

Poručila je da BiH ne smije propustiti ovu priliku jer će PISA testiranje pokazati na kojem mjestu je naša zemlja u usporedbi a ostalim, međutim, istaknula je da ovo nije prilika da se krivica prebacuje na nekoga zbog eventualnih nedostataka u obrazovnom sustavu BiH.