Rezultati istraživanja o dezinformacijama i teorijama zavjere u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rezultati istraživanja o dezinformacijama i teorijama zavjere u BiH

Udruženje građana/ki "Zašto ne" iz Sarajeva predstavilo je publikaciju "Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH".

Publikacija je rezultat opsežnog istraživanja vjerovanja u teorije zavjere i kompleksne dezinformacijske narative, s naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv Covid-19.

Online anketa na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini obuhvatila je 1.018 ispitanika/ca, od čega 51,1% (521) žena i 48,9% (497) muškaraca, 50,8% ispitanika/ca iz ruralnih, a 48,2% iz urbanih sredina.

Prema nalazima ovog istraživanja, oko polovine bh. stanovništva (47%) je uglavnom neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere; u njih intenzivno vjeruje oko 29%, a u potpunosti ih odbacuje oko 24% ljudi. Sklonost ka vjerovanju u teorije zavjere, pokazalo se, raste u starijim dobnim skupinama.

Teorije zavjere o pandemiji Covid-19 značajno su prihvaćene i raširene u društvu. Tako se, recimo, s tvrdnjama da je SARS-CoV-2 “namjerno pušten u populaciju” ili da su bolnice lažirale broj umrlih od Covid-19, složilo preko 73% sudionika/ca.

U dezinformacije o cjepivima protiv Covid-19 koje su potekle s društvenih mreža i interneta generalno, vjeruje značajan postotak necijepljene populacije. Skoro tri četvrtine necijepljenih osoba vjeruje da su cjepiva “neispitane”, a čak 60% vjeruje da nisu sigurne za trudnice. Bizarnije priče, poput onih o čipovima ili parazitima u cjepivima, manje su prihvaćene. No, u njih ipak vjeruje oko 30% necijepljenih osoba. Jedan od nalaza istraživanja je i taj da se necijepljene osobe češće oslanjaju na online izvore informacija o cjepivima i pandemiji, te da ih najčešće traže na Facebooku.

Istraživanje, međutim, pokazuje da je stopa imunizacije protiv Covid-19 ipak veća nego što je prepoznato u službenim statistikama. U vrijeme provođenja ankete, krajem prošle godine ona je procjenjivana na oko 20%. Nasuprot tome, oko 53% anketiranih reklo je da jeste cijepljeno protiv ove bolesti, 43% je reklo da nije, dok je 4% odbilo da odgovori.

U istraživanju je ispitan i niz drugih korelacija, kako ističe Tijana Cvjetićanin, voditeljica istraživanja. “Ovim istraživanjem nastojali/e smo pružiti empirijske podatke o sadržaju, obimu, vrsti i raširenosti vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacijske narative, te istražiti kako utiču na odluke o zdravlju, to jest o imunizaciji protiv Covid-19. Ispitali/e smo i odnose između takvih vjerovanja i niza drugih varijabli, kao što su demografske karakteristike, povjerenje u institucije, izbor izvora informacija i druge, te će ovo istraživanje zasigurno biti korisno istraživačima/cama iz različitih disciplina. Posebno se nadamo da će ono poslužiti osobama koje kreiraju i usvajaju javne politike, te da će njegove preporuke biti korisne za kreiranje učinkovitih strategija za borbu protiv dezinformacija u BiH, ali i šire”, kaže.

Cijeli izvještaj dostupan je na ovom linku.