Škola u vrijeme korone
Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ: Povratak na online platformu bio bi apsurdan
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iz Kriznog stožera Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije potvrđeno je da neće doći do prekida nastave u školama ovog kantona niti prelaska na online model nastave, javlja Anadolu Agency (AA).
Obrazovni proces, koliko god uvjeti bili teški, mora se odvijati, a sve će u budućim mjesecima zavisiti od broja inficiranih učenika i radnika u školstvu, poručeno je iz Stožera. U HNŽ-u je posljednjih dana evidentirano oko 40 zaraženih učenika te 30-ak prosvjetnih radnika, dok oko 600 učenika trenutno nastavu pohađa na daljinu. Informacije iz Kriznog stožera pozdravljaju prosvjetni radnici, koji inače zagovaraju povratak nastave u normalne tokove.
Škola je najsigurnije mjesto
"Prosvjetarima je draže da imamo kombinirani model nastave, nego da pređemo na online platformu. Rađene su analize i ankete i jasno je da je preko 70 posto prosvjetara zagovornik nastave bez ograničenja, dakle sa satima koji bi trajali po 45 minuta uz prisustvo svih učenika u učionicama. Manje od 20 posto ispitanih podržava model koji je prisutan u ovom trenutku, dakle onaj kombinirani, dok manje od deset posto ispitanih zagovora online platformu, odnosno nastavu na daljinu. Veoma je važno za učenike da usvoje znanja u kabinetima pa ćemo dalje činiti sve kako bi se nastavni proces u potpunosti vratio u normalu, bez obzira na probleme koji su objektivni i koje je donijela pandemija", rekao je za Anadolu Agency (AA) predsjednik Sindikata učitelja HNŽ Slavko Lauš.
Prosvjetari u svojim zahtjevima imaju i podršku roditelja. Udruženje "Naša djeca" iz Mostara u posljednje vrijeme dosta je glasno ukazujući na probleme u obrazovnom sustavu, međutim njihovi pozivi na razgovor upućeni Ministarstvu obrazovanja HNŽ, zasad ne padaju na plodno tlo.
"Vjerujte mi, škola je danas najsigurnije mjesto ako govorimo o širenju zaraze i opasnostima od korone. Svi prosvjetni radnici i učenici strogo se pridržavaju preporuka i mjera koje su na snazi. Učenici koji su dosad bili zaraženi nisu se zarazili u školama, već su ih zarazili stariji ukućani koji su odlazili na okupljanja poput svadbi", dodaje Lauš.
Kaže i da bi bez obzira na izuzetno lošu epidemiološku situaciju u Županiji prelazak na online platformu bio poguban za školstvo.
"To bio bio apsurd. Svjesni smo koliko se gradiva tijekom prvog vala pandemije nije usvojilo. Rađeni su inicijalni ispiti i zaključilo se da je propušteno mnogo gradiva. U slučaju da ponovo pređemo na online sistem, siguran sam da bismo gubili generacije. Online nastava bi, također, dodatno opteretila roditelje", smatra Lauš.
Roditelji poslije posla postaju učitelji
Opterećenja s kojima bi se u slučaju prelaska na online platformu suočili roditelji, razlog je što sve više njih diže glas, Lašovo je mišljenje.
"Zamislite kako je roditeljima koji po osam sati ili duže budu na poslu, a zatim nakon stresova i problema dolaze kući i primorani su postati učitelji. Djeca jednostavno nisu sposobna da sama budu dijelom platforme. Stoga roditelji svjesno traže da se ne prelazi na taj vid nastave, odnosno da se vratimo u normalne tokove", navodi Lauš.
Problem za roditelje je i izostanak kvalitetne tehničke opreme za online nastavu. Brojne su obitelji koje nisu u stanju priuštiti djeci kvalitetne kompjutere, a tu su i one koje imaju po više školaraca i svega jedno računalo.
"Nedavno su školama dostavljeni dopisi u kojima je traženo da svi učitelji predstave ono što im nedostaje od opreme. Hoćemo li to dobiti i da li bi ta nova oprema bila adekvatna ostaje da vidimo. Bilo bi dobro da ljudi koji odlučuju poslušaju i roditelje, odnosno prosvjetare", rekao je Lauš.
Odlukom Ministarstva obrazovanja HNŽ u ovoj županiji od početka školske godine na snazi je kombinirani model, prema kojem 15 učenika u razredima pohađa nastavu u učionicama, a eventualni ostatak putem online platforme uz smjene u skladu s abecednim redom u razrednim dnevnicima.
