Srednja medicinska škola hit na sajmu zanimanja i srednjih škola

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sajam zanimanja i srednjih škola, koji je otvoren danas u tuzlanskom sportskom centru Mejdan, okupio je stotine osnovnoškolaca, a najviše ih je posjetilo štand Srednje medicinske škole.

Predsjednik Udruženja za socijalni, kulturni i kreativni razvoj "Zora“ Armin Šestić ističe da se ovakvi sajmovi održavaju već pet godina u Zenici, a tri godine u Tuzli. Kaže da je sajam škola veoma važan zbog karijernog savjetovanja i vođenja mladih u budućnosti.

Mladi neće u zanatlije

''Da je situacija drugačija ovo bi trebale voditi institucije. I u Zenici i Tuzli gradske uprave su pokrovitelji sajma, a naravno da smo zahvalni i Ministarstvu obrazovanja koje nam je uvijek podrška u organizaciji sajma, jer bez njihove dozvole ovako nešto nije ni moguće organizirati'', kaže Šestić.

Navodi kako mladi veoma rano, odnosno u osnovnim školama znaju u kojem će pravcu ići te da izbjegavaju zanatska zanimanja, mada su posljednjih godina strukovni radnici sve traženiji i u Bosni i Hercegovini i zemljama Europske unije.

''Jednim dijelom je za takvo stanje kriv sustav, a jednim dijelom i roditelji. Naime, oni nekada djeci kupuju vrijeme za neke fakultete koje djeca ne žele. Nama zaista fali kuhara, električara odnosno svih strukovnih zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada'', naglašava Šestić u izjavi Feni.

Tako to rade u Švicarskoj

Ideja o organiziranju sajma zanimanja srednjih škola prenesen je iz Zuricha.

''Oni na svoje sajmove dovedu životinje i cijelu poljoprivrednu opremu. Dovezu CNC strojeve, a u velike prostorije gdje se sajam održava dovezu i kamione. Sve to rade kako bi djeca naučila nešto o zanimanju za koje se možda zanimaju. Dualni sustav obrazovanja je nešto o čemu se mnogo priča u BiH, ali zbog podijeljenih nadležnosti o tome ne možemo još govoriti niti odlučivati', rekao je Šestić.

Prema iskustvima, djeci sve više tijekom školovanja nedostaje prakse.

''Međutim, problem je i u tom realnom sektoru jer ljudi očekuju nešto zauzvrat. A zapravo kada bi se poslodavci odlučili da obuče 50 mladih ljudi za jedan zanat, oni bi imali minimalno deset vrhunskih majstora nakon četiri godine'', kaže Šestić.