Sveučilište u financijskom zraku - Šutnja važnija od najvažnije institucije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako su s mostarskog Sveučilišta upućena ozbiljna upozorenja o problemima s financiranjem u kojem je čak i iz Uprave Sveučilišta poručeno kako se ''radi o dugoročno neodrživom financijskom modusu'' još uvijek nitko nije ozbiljno reagirao.

Osim Općine Čitluk, nitko od osnivača Sveučilišta nije odgovorio na upite portala Bljesak.info iako smo odgovore čekali danima.

Po Statutu Sveučilišta, osnivači su Općinsko vijeće Čapljine, Čitluka, kreševa, Ravnog i Stoca te Skupštine Hercegbosanske, Posavske i Zapadnohercegovačke županije. No, hercegovačke su općine zatražile prijenos suosnivačkih prava na Hercegovačko-neretvansku županiju još 2014. godine i od tada Sveučilište ''lebdi'' u međuprostoru. A u međuprostoru očito nema dovoljno novca ili se možda ne troši kako bi trebalo.

Osnivač nije kontaktiran o problemima

Iz Općine Čitluk nam je rečeno kako su suosnivač Sveučilišta, ali naglašavaju kako su općine iz HNŽ-a, kao i Općina Kreševo iz Srednjobosanske županije 2014. godine ''pokušali sporazumom i aktima Općinskog vijeća prebaciti svoje osnivačke udjele na Županiju HNŽ i Srednjobosansku županiju'' čime bi pet županija bile suosnivači Sveučilišta. No, kažu iz Općine Čitluk, to nije do kraja realizirano.

''Općina Čitluk u svom Proračunu nema stavku za sufinanciranje Sveučilišta, mada Sveučilište na adresu Općinskog vijeća Čitluk dostavlja izvješća o svom radu'', naveli su iz Općine i dodali kako ''Uprava Sveučilišta Ured načelnika nije kontaktirala o problemima s kojima se susreće u svom radu''.

Iz Vlade HNŽ-a za portal Bljesak.info potvrđeno je kako je Skupština Hercegovačko-neretvanske županije usvojila Odluku ''kojom je na Vladu HNŽ-a prenijela vršenje suosnivačkih prava nad Sveučilištem u Mostaru sukladno članku 140. Zakona o visokomu obrazovanju u HNŽ-u''.

Odnosi ostaju na snazi

''Predmetna odluka ostaje na snazi do donošenja propisa o preuzimanju pripadajućih suosnivačkih prava nad Sveučilištem, sukladno spomenutom članku 140. Zakona o visokom obrazovanju u HNŽ-u'', navode iz Vlade HNŽ-a.

Član 140 govori o preuzimanju osnivačkih prava te kaže kako će se ''preuzimanje pripadajućih osnivačkih i suosnivačkih prava nad Univerzitetom Džemal Bijedić u Mostaru i Sveučilištem u Mostaru od strane Kantona regulirati posebnim propisom''.

''Zatečeni odnosi te međusobna prava i obveze postojećih osnivača i suosnivača visokoškolskih ustanova ostaju na snazi do donošenja propisa o preuzimanju pripadajućih osnivačkih prava od strane Kantona'', navodi se u spomenutom Zakonu u kojem stoji i kako ''visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu može osnovati općina, kanton, dvije ili više općina, dva ili više kantona, te jedna ili više općina i jedan ili više kantona zajedno''.

Vlada HNŽ-a pojasnila je i financiranje Sveučilišta.

''Vezano za financiranje, spomenuta odluka Skupštine iz srpnja 2013. propisuje sljedeće: 'Do donošenja propisa iz članka 140. Zakona o visokomu obrazovanju u HNŽ-u, Županija će financirati djelatnosti Sveučilišta u Mostaru sukladno članku 130. stavku 1. Zakona o visokomu obrazovanju u HNŽ-u''', navela je Vlada HNŽ-a za Bljesak.info.

Upozorenja revizora

Član 130 kaže kako će ''Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Kanton će nastaviti sufinancirati djelatnost Univerziteta Džemal Bijedić i Sveučilišta u Mostaru''.

U izvještaju o financijskoj reviziji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a za 2020. godinu navodi se kako ''kanton nije propisom regulirao osnivačka prava nad Univerzitetom i Sveučilištem, niti je definiran način financiranja i međusobna prava i obveze'' što je definirano Zakonom.

U revizorskim preporukama još iz 2017. godine navodi kako je ''uključivanje suosnivača u daljnje financiranje Sveučilišta u Mostaru potrebno kako bi se omogućilo funkcioniranje i ispunjenje zadaća''.

Zanimljivo je da je te godine održana panel-rasprava o temi ''Iskustva i pogledi na integraciju Sveučilišta'' s koje je poručeno da je ''model na kojemu trenutno radi Sveučilište potrošen i zastario'', da su ''nužne promjene'' te da ''ukoliko ne dođe do promjena posljedice su velike: zaostajanje, ne ispunjavanje temeljne obrazovne misije i čak urušavanje Sveučilišta''.

(Ne)dostupne informacije o novcu

Kad su u pitanju financije, Sveučilište u Mostaru je, kako je objavljeno ''u prethodnom godišnjem razdoblju primilo, odnosno ostvarilo prihode od svojih osnivača u ukupnom iznosu od 7.553.000 KM'' te da je ''udio sredstava od osnivača u ukupno ostvarenim prihodima Sveučilišta u Mostaru oko 22%, te da se preostali iznos ostvaruje iz drugih izvora, prvenstveno školarina''.

U proračunu HNŽ-a za 2023. godinu tako je tekućim grantom za mostarsko Sveučilište izdvojeno 6.756.000 KM. Istodobno, ove je godine iz Proračuna ZHŽ-a za Sveučilište izdvojeno 520.000 KM. Ove je godine i Vlada Republike Hrvatske odobrila Sveučilištu u Mostaru 550.000 eura.

No, to nije dovoljno jer je rektor Sveučilišta, Zoran Tomić, u pismu Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije koje je održalo štrajk upozorenja, napisao kako je Sveučilište u Mostaru uplatilo fakultetima i akademiji Sveučilišta ''veći novčani iznos, nego što je Sveučilište u Mostaru primilo od svojih osnivača'' te da je ''razlika je 'pokrivana' iz kreditnih sredstava od financijskih institucija''.

Na to je rektor Tomić dobio odgovor od prosvjednika u kojem Upravu Sveučilišta poručuju da ako imaju ''sredstava na putovanja po svijetu trebali bi imati i za daleko jeftinija putovanja do sjedišta osnivača''. Navode kako nemaju ''uvid koji su sve izvori financiranja Sveučilišta i kako se razdjeljuju po ustrojbenim jedinicama''.

Najvažnija institucija za šutnju

Podsjetimo, djelatnici Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije održali su štrajk upozorenja kojim su željeli upozoriti na mizerne plaće djelatnika kao i činjenicu da je financiranje Sveučilišta palo na teret roditelja i studenata. Pismom su ih podržali djelatnici Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta navodeći kako su prinuđeni ''dati svoj glas kako bi se napokon nešto učinilo na rješavanju problema na najvažnijoj instituciji hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini''.

''Djelomično zbog nada i obećanja, djelomično zbog srama, a djelomično i zbog akademskog dostojanstva nismo javno istupali i oglašavali se o našem trajno lošem financijskom stanju od osnutka. Što je uzrok tomu?! Zašto Hrvati toliko zanemaruju obrazovanje? Zašto nije sustavno riješeno financiranje Sveučilišta kao što je to slučaj kod svih ostalih Sveučilišta u BiH, nego smo financirani grantovima koji su nedostatni za normalno funkcioniranje'', navedeno je u pismu.

Spomenutim štrajkom istaknuta je i potreba za formiranjem sindikata što je podržano i od nekih drugih fakulteta koji su većinom šutjeli o zahtjevima njihovih kolega iako je, anonimno i neformalno, poručeno kako su i oni nezadovoljni.

Studenti koji plaćaju ovu nebrigu, i iako su Studentskom zboru upućeni upiti o štrajku i teretu plaćanja školarina koje podnose, još uvijek šute jednako kao što šute i osnivači i politika.